Prethodni uslov je naravno da se parlamentu skrati mandat, a kako je počela da se osipa vladajuća većina to ne bi bio neočekivan ishod. Poseban problem je ko bi te izbore raspisao jer to po novom zakonu više ne čini predsjednik države već Centralna izborna komisija (CIK) koja nije formirana, a Državna izborna komisija koja bi trebalo da nastavi da radi do izbora CIK-a je ostala bez predsjednika izborom Nikole Mugoše za sudiju Ustavnog suda. Mugoši je inače, mandat predsjednika DIK-a istekao u decembru prošle godine. Predsjednik države inače, po novom zakonu raspisuje samo državne izbore.
Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a raspisala je 12. januara drugi konkurs za izbor predsjednika i četiri člana tog tijela. Rok za podnošenje prijava je 15 dana, to znači do kraja januara, a potom ide dalja skupštinska procedura. Iz ove komisije, na čijem čelu je Bojan Božović, ministar pravde, su 24. decembra saopštili da su jednoglasno donijeli odluku da jedini kandidat za predsjednika, sa prvog konkursa, nije ispunio zakonske kriterijume. Inače, uslovi za predsjednika i članove CIK-a su prilično rigorozni.
U Glavnom gradu je izvjesna politička kriza jer je na vlasti do prije dva dana bio 31 odbornik, a istupom Slobodne Crne Gore sada ih je 30. Očekuje se rasplet i po pitanju statusa DNP-a koji ima četiri odbornika. Parlament Grada ima ukupno 59 odbornika i u opoziciji ih je bilo 28. Da bi se pokrenuo postupak skraćenja mandata Skupštini ili gradonačelniku neophodno je da tu inicijativu podnese jedna trećina odbornika to znači da treba 20 potpisa.
Pravnik Boris Marić objašnjava da se, bez obzira na zakonom određen rok opštih lokalnih izbora, još uvijek se u Podgorici mogu raspisati privremeni.
– U tehničkom smislu, formalno-pravno, privremeni lokalni izbori u Podgorici mogu još uvijek da se raspišu i to do kraja proljeća ove godine. Po novim zakonskim rješenjima ne bi mogli biti raspisani devet mjeseci unazad prije zakazanog termina za održavanje opštih izbora na lokalnom nivou u Crnoj Gori, to jeste devet mjeseci unazad od juna 2027. godine. To znači da bi do kraja marta oni mogli biti raspisani, nakon čega imamo izbornu kampanju, dan održavanja izbora, utvrđivanje izbornih rezultata, i konstituisanje Skupštine – saopštio je Marić.
Marić ukazuje da prijevremene izbore raspisuje Centralna izborna komisija te da tu postoji problem.
– Propao je prvi konkurs za izbor predsjednika i članova, a u toku je drugi konkurs. Centralna izborna komisija ima nadležnost da formira sve opštinske izborne komisije jer dolazi do profesionalizacije. Ušli smo u milion stvari koje nisu nejasne formalno-pravno, ali u praksi ih nemamo, nemamo ih na terenu. Nemamo Centralnu izbornu komisiju, nemamo razvijenu novu praksu koju uspostavljamo. Vi nemate tijelo koje treba da raspiše izbore i to će biti problem. Postavlja se zato pitanje da li je 2027. godina datum od koga sve počinje. Onda je to neustavno jer ne možete da zaustavite život jer je politički proces život, realni život, koji se odvija – saopštio je Marić.
On je naveo da opšti lokalni izbori do sada nisu održani da bi se aktivirao kompletan mehanizam.
U slučaju da se ne raspišu vanredni izbori a dođe do pada vlasti, kako navodi Marić, Vlada uvodi odbor povjerenika koji tehnički vrši vlast.
– Odbor povjerenika se uvodi u slučaju ako dođe do pada vlasti u Podgorici i činjenice da Skupština Glavnog grada u dužem vremenskom periodu ne donosi odluke. U odboru povjerenika mogu biti predstavnici dva ministarstava - Ministarstva javne uprave i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede, predstavnik generalnog sekretarijata Vlade i par predstavnika građana. Oni sublimiraju i izvršnu i zakonodavnu vlast na lokalnom nivou, to jeste gradonačelnika i Skupštinu, i vrše vlast u tehničkom smislu do formiranja novog lokalnog parlamenta – kazao je Marić.
