Zajednica opština je uvećanje kazni tražila tokom javne rasprave o izmjeni Zakona o prekršajima sa namjerom da se i tako utiče na mijenjanje navika građana. Postojeće kazne, kako je ranije saopšteno iz Zajednice opština, obesmišljavaju rad Komunalnih policija i inspekcija i ne daju rezultate.
Iz Ministarstva pravda je obrazloženo zbog čega se predlog ne prihvata.
– Trenutno zakonsko rješenje ne ograničava koliku kaznu ovlašćeno lice mora izreći za određeni prekršaj, već propisuje okvir - odnosno minimalni i maksimalni iznos kazne. To znači da zakon ostavlja određeni prostor za diskreciono odlučivanje ovlašćenog lica. U okviru tog propisanog raspona, ovlašćeno lice može, uzimajući u obzir sve okolnosti prekršaja odrediti tačan iznos novčane kazne – piše u izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o prekršajima koji potpisuje Bojan Božović, ministar pravde.
Nije prihvaćena ni sugestija Sekretarijata za komunalne poslove da se poveća raspon novčanih kazni za nesavjesno odlaganje otpada.
–Sve češće svjedočimo velikom broju javnih površina devastiranih nepropisnim odlaganjem otpada, što osim ekološko - estetkog predstavlja i značajan finansijski problem, uzimajući u obzir sve veća finansijska sredstva koja Glavni grad opredjeljuje za ovu namjenu. Ovakavo stanje, prouzrokovano nesavjesnim ponašanjem pojedinaca dovodi do zagađenja životne sredine, smanjenja kvaliteta života građana i povećava troškove sanacije štete. I pored napora nadležnih organa uprave grada, privrednih društava kojima je povjereno obavljanje upravljanja komunalnim otpadom, inspekcijskih i komunalnih službi, rješavanje ove problematike ne daje adekvatne rezultate. Značajan razlog tome je što je važećim Zakonom o prekršajima utvrđen izuzetno nisko propisan početni iznos utvrđenog raspona novčane kazne za predmetne prekršaje, koji se shodno zakonu propisuju opštinskim odlukama – sugestija je Sekretarijata za komunale poslove.
Iz Ministarstva pravde poručuju da trenutno zakonsko rješenje ne ograničava koliku kaznu ovlašćeno lice mora izreći za određeni prekršaj, već propisuje okvir – odnosno minimalni i maksimalni iznos kazne.
– To znači da zakon ostavlja određeni prostor za diskreciono odlučivanje ovlašćenog lica. U okviru tog propisanog raspona, ovlašćeno lice može, uzimajući u obzir sve okolnosti prekršaja odrediti tačan iznos novčane kazne – odgovor je Ministarstva pravde.
