Na jučerašnjoj prezentaciji podsticajnih mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za ovu godinu, za šta je predviđeno 276.000 eura, Željko Vidaković, poljoprivrednik primijetio je da je u pitanju mali iznos.
– Mana ovog dokumenta je što fali jedna nula. To je mizeran novac za ozbiljan razvoj poljoprivrede. Predlažem da ako Glavni grad nema para da stavite u funckiju poljoprivredno zemljište da to možemo mi da učunimo, a ne samo Plantaže da dobijaju u zakup zemlju. Plantaže imaju monopol da mogu samo oni da uzmu u zakup zemlju - ističe Vidaković.
On ističe da su brda Zelenika i Velje brdo bogati pelimom.
– Kako bi bilo da se određene površine daju u zakup proizvođačima ljekobilja, ali ne na par godina, nego na deset ili 20 godina. Oni koji zakupe te površine čuvaće ih i neće vam tu trebati vatrogasci - ističe Vidaković.
V.d. rukovodilac Službe za poljoprivredu Boris Spalević, detaljno je objasnio podsticajne mjere podrške i poručio da planiraju valorizaciju poljoprivrednih površina.
– Prvo moramo da vidimo koliko zemljišta imamo i sa čim rapolažemo. Moramo uraditi bazu podataka, a sve to vidjećemo u narednih par mjeseci sa Ministarstvom poljoprivrede. Potrudićemo se da na skupovima sa poljoprivrednicima delegiramo dva ili tri čovjeka, da reagujemo odmah. Potrudićemo se da što prije uđemo u valorizaciju područja, da vidimo potencijale, šta možemo da kažemo Glavnom gradu. Tu bazu podataka nijesam zatekao - ističe Spalević.
Zamjenik gradonačelnice Luka Rakčević slaže se da su sredstva trebala biti veća, ali da je situacija takva da više nije moglo.
– Nadam se da ćemo sa ovakvim radom imati makar duplo veći agrobudžet. Slažem se da vidimo formalno pravno kako možemo da iskoristimo da idemo na neki dugoročni zakup zemljišta, da vidimo čime raspolažemo, da vidimo šta je gradsko. Ono što je gradsko i poljoprivredno da uđemo u model dugoročnog zakupa tamo gdje postoji interesovanje - rekao je Rakčević.
Maslinar Rajko Pavićević kazao je da je maslinarstvo kod nas u povoju.
– Kroz mjeru voćarstvo predvidjeli ste nabavku sadnica. Treba naći neku mjeru za nabavku sadnica maslina. Mi smo pokrenuli neki proces kada su donacije u pitanju. Podržavam to da se maslinari moraju registrovati, a ne maslinar sam iz Podgorice, a masline su mi u Zeti - rekao je Pavićević.
Spalević je kazao da sadnicu može nabaviti, ali da će morati da je stave da bude drugog reda u podršci.
– To znači da, ako se desi da neko traži sadnicu kivija, nara, smokve, imaće prioritet. Ako se mjere ne istroše u rokovima moći ćete da aplicirate i za masline - ističe Spalević.
Miljan Bracanović iz Uduženja pčelara kazao je da dva udruženja zajedno broje oko 600 pčelara, a da je za pčelarstvo opredijeljeno svega 15.000 eura.
– Tvrdim da postoje mjere za koje se novac ne može potrošiti- ističe Bracanović.
Boris Spalević je kazao da će se potruditi da kada otvore neku mjeru da, zajedno sa pčelarima, kreiraju podmjeru.
Anka Klikovac iz Mahale pitala je da li može i ona da aplicira za neku od mjera ili pravo imaju samo proizvođači iz Podgorice. Boris Spalević kaže da se poljoprivrednici iz Zete i Tuzi moraju obratiti svojim opštinama.
– Ranije je bilo da su određeni imali štalske objekte u Tuzima, a odavde su uzimali novac. To više neće moći. Broji se tamo gdje je proizvodnja - istakao je Spalević.
Nenad Ivović iz NVO Pčelari dobre volje smatra da saradnja sa ministarstvom treba da bude bolja.
Na pitanje „Dana“ koliko u Podgorici ima proizvođača i da li je taj broj u porastu ili u padu, Boris Spalević kažeda egzaktne podatke nema.
– Očekujem od ministarstva te podatke, jer bazu nijesam zatekao kada sam preuzeo funkciju - kaže Spalević.
Interesovalo nas je i da li je logično da Služba nudi podršku kreatorima biznis ideje umjesto da ih oni predlažu.
– Biznis ideja je recimo da nekome trbaju solarne pumpe za navodnjavanje.Napravićemo okrugle stolove gdje ćemo iznijeti ideje - ističe Spalević.
Pitali smo i na šta se bazira razvoj poljoprivrede ako su putevi u Piperima katastrofalni, vode u Bratonožićima nema...
– U razgovorima sa kolegama iz ministarstva mi je rečeno da će pomoći kada je u pitanju vodosnabdijevanje, dovođenje asfalta - ističe Spalević.
„Dan“ je zanimalo i da li imaju službenika koji se bavi EU fondovima. Spalević je kazao da je sistematizacijom predviđeno nekoliko mjesta koji će se baviti tim dijelom. On je istakao da je imao razgovore sa firmama iz Slovenije, Češke i Hrvatske koji su spremni da preko javnog poziva budu na raspolaganju da objasne ljudima kako najlakše da apliciraju.
