Predsjednik Skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun izjavio je da je za njega važna vijest iz Brisela da postoje različita tumačenja onoga što se desilo. Prema njegovim riječima, mi znamo koje su naše crvene linije.
Milovan Drecun je u Dnevniku RTS-a rekao da je po njemu glavna vijest iz Brisela da će se u narednom periodu nastaviti i intenzivirati razgovori o predlogu EU za sporazum o normalizaciji, da će Miroslav Lajčak pokušati da utanači neke odredbe koje su prihvatljive za obje strane i da će se onda održati još jedan sastanak sa Žozep Boreljom.
"Za mene je važna vijest da imamo različita tumačenja onoga što se desilo. Predsjednik Vučić će večeras saopštiti detalje i to je veoma važno da saslušamo da bismo imali jednu kompletnu sliku o tome šta se dešavalo i u kom će pravcu ići zaštita naših vitalnih državnih i nacionalnih interesa", kazao je Drecun.
Prema njegovim riječima, Gabrijel Eskobar je najavio da će za nekoliko dana izaći sa pojedinostima.
"A EU je objavila ono što nam je manje-više bilo poznato, to je predlog koji je procurio u javnost", naveo je Drecun.
Navodi da ga iz tog predloga nije ništa iznenadilo, sem "te 11 tačke koja govori o mapi puta koja bi trebalo da dogovori način kako da se implementira eventualno postignuti dogovor".
"Nije nikakvo iznenađenje. Aljbin Kurti je govorio da je bio spreman da nešto potpiše. Predsjednik Vučić je rekao da je on donio nešto što je htio da potpiše, zatim Borelj govori o tome da su se sagovornici složili da se ne raspravlja više o odredbama samog sporazuma, već da se krene u implementaciju. Predsjednik Vučić je na to jasno rekao - da implementirati, ali šta. Mi tražimo ZSO, ali Kurti to odbija, troši najviše vremena na sastanku da obrazloži zašto ne može da prihvati ZSO", kaže Drecun.
Drecun napominje da mi znamo koje su naše crvene linije i da se vidi žurba posrednika EU da se nešto postigne pred kraj meseca da bi oni mogli da se pohvale napretkom.
"Borelj je pažnju u svojoj izjavi skoncentrisao na ljudska prava i slobode, govoreći o tome da će srpskom narodu na KiM život biti bezbjedniji, da će biti olakšan život i Srbima i Albancima, kretanje, korišćenje diploma i sve drugo, ali je ključna pitanja izbjegao. Nije spomenuo ZSO, nije govorio o takozvanom međusobnom priznanju, što je za nas apsolutno neprihvatljivo, nije govorio o eventualnom članstvu takozvanog Kosova u svim međunarodnim organizacijama. Jeste najvažnije pitanje kako će ljudi živjeti, ali su i ovo pitanja koja su od statusnog značaja i ona su i te kako bitna", naglasio je Drecun.
Drecun smatra da se nalazimo na početku usaglašavanja onih odredbi predloga koje bi bile prihvatljive i za jednu i za drugu stranu.
"Te odredbe koje bi eventualno bile usaglašene mogu da se implementiraju. Ako ste obratili pažnju predsjednik Vučić je rekao da će se tek dogovoriti šta da se implementira. Prvo mora da se implementira ono što je dogovoreno prije jednu deceniju", kazao je Drecun.
To što je, kaže, predsjednik Vučić prihvatio da ode na razgovore ne znači da je odustao od našeg ključnog zahtjeva da se prvo formira ZSO.
"Mislim da su evropski posrednici napravili pogrešan korak u žurbi da ostvare neki napredak. Prvo je trebalo dogovoriti precizno rokove za ZSO. Zatim da se predoči na sastanku na vrhu nacrt statuta koji je osmislio upravljački tim, da on bude prihvaćen i da se ZSO realizuje, pa tek onda sazvati sastanak na kome bi se razgovaralo o predlogu. Onda bismo izbjegli različita tumačenja", napominje Drecun.
Evropski posrednici, smatra, žele da nametnu da ZSO i francusko-njemački plan idu paralelno.
"Može da se razgovara tako paralelno, neće se postići napredak. Gotovo da smo ponovo na početku i poslije jučerašnjeg sastanka. Iako je Borelj optimističan, ovo je toliko složen problem da nam ne treba lažni optimizam. Ne može se graditi rješenje na nečijoj želji da odradi birokratski posao, nego da se rješenje gradi na realnim pretpostavkama. Gdje su garancije za srpski narod. Mora da se formira ZSO, pa tek onda da se govori o tome da li je moguće da se postigne neki dogovor. Moguće je da je došlo do približavanja stavova po nekim pitanjima iz ovog predloga, ali ključna pitanja, o tome moramo da vidimo šta se dešava", ukazuje Drecun.
Kurti je, dodaje, "htio da dođe do međusobnog proznanja", naša strana apsolutno to odbija.
"Nigdje u predlogu ne možete da vidite da ima obaveze Srbija da de jure prizna ili prihvati takozvano međusobno priznanje između takozvanog Kosova i Srbije. Ne, ovdje se govori o ugovornim stranama koje bi o međusobnim odnosima trebalo da poštuju neke principe koji se nalaze u povelji UN-a, što bi prištinska strana mogla, ako bi bilo prihvaćeno, mogla da protumači na način da Beograd tretira takozvano Kosovo kao međunarodno pravni subjekat. Između toga, čak i kad bi bilo, i de jure priznanja je toliko velika razlika, da de jure priznanje nije moguće dobiti", kaže Drecun.
