- Evropska unija je bila vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama Zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmjeravajući goleme količine sredstava (...), ali smo vrlo malo sredstava izdvojili za jačanje demokratskih institucija - rekao je Picula, dodajući da je često nazivao tvorce takve politike "sveštenstvom stabilokrtije".

Picula, poslanik SDP-a/S&D-a u Evropskom parlamentu, stabilokratiju je opisao kao pristup EU koja je prioritet davala stabilnosti regije kroz velikodušnu finansijsku podršku, dok je jačanje demokratskih institucija bilo manje u fokusu, prenosi N1.rs.

On je kritikovao politiku temeljenu na uvjerenju, sličnom onome što je Angela Merkel primjenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmjena sami po sebi dovesti do demokratizacije.

- Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na Zapadnom Balkanu - dodao je Picula, ističući da s takvom politikom "treba prestati" i uvesti strožu uvjetovanost.

- Morate imati sagovornike koji će respektovati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat - zaključio je Picula.

Nakon trodnevne posjete Srbiji, gdje je kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, privrednog života i think tankova, Picula je istakao da niko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti trenutnu krizu u Srbiji.

Riječ je o "jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima", kazao je Picula.

- Promjena se očito nije mogla dogoditi institucionalnim putem - istakao  je.

Prema Piculinim riječima, studentski protesti koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.

-Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verifikovali  kroz standardnu demokratsku proceduru - kazao je, istakavši i da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.

Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je naglasio kako je Vučićeva “multivektorska” vanjska politika balansiranja između EU, Rusije i Kine uvelike naslijeđena od Borisa Tadića.

"Poremećeni" odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU, da bi se državni vrh kasnije od toga distancirao.