Zoran Đinđić / - foto: SCREENSHOT/ YOUTUBE
12/03/2024 u 08:42 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Prije 21 godinu ubijen Zoran Đinđić

Zoran Đinđić, predsednik Vlade Srbije, ubijen je u atentatu 12. marta 2003. godine, na ulazu u zgradu vlade Srbije, a tada je imao 50 godina.

Na položaju prvog čoveka Vlade Srbije nalazio se od 25. januara 2001, kada je zamijenio Milomira Minića koji je vodio Prelaznu vladu od kraja oktobra 2000.

Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

image

Nekoliko trenutaka nakon atentata

- foto: SCREENSHOT/ YOUTUBE

Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji „Sablja“ uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.

U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu.

Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.

Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamjenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.

Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.

Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine.

Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsjednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.

Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije Zajedno.

Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade januara 2001. godine.

Obilježavanje godišnjice na više lokacija u Beogradu

Godišnjica ubistva Zorana Đinđića biće obiejžena na više lokacija u Beogradu, kao i na mjestu gdje je ubijen, na ulazu ispred Vlade Srbije.

Kako je najavljeno, premijerka Ana Brnabić i članovi Vlade obilježiće godišnjicu polaganjem vijenaca u 10 ispred zgrade Vlade.

Takođe, tim povodom, Demokratska stranka organizovaće tribinu u 19 u Beogradu.

Kako je najavljeno, pojedine političke organizacije i grupe građana takođe će obilježiti godišnjicu ubistva Đinđića polaganjem cvijeća i održavanjem tribina.

Prethodnih godina, održavana je i tradicionalna "Šetnja za Zorana".

Rođen je u Bosanskom Šamcu, 1. avgusta 1952. Otac, inače rodom iz Toplice, bio je vojno lice.

Sa suprugom Ružicom, koja je pravnica, ima dvoje djece.

Studije filozofije počeo je u Beogradu, ali je bio uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora, zajedno sa grupom studenata iz Zagreba i Ljubljane, koji su se suprotstavljali autoritarnom režimu.

Po završetku studija nigde u zemlji nije mogao da dobije posao, pa je otišao u Njemačku, gdje je doktorirao na Univerzitetu u Konstancu, a u Jugoslaviju se vraća tek poslije 12 godina i pada Berlinskog zida.

U Demokratskoj stranci bio je od 1989. godine, kao jedan od njenih osnivača i njen najuticajniji predsjednik.

Poslije pobjede opozicije na lokalnim izborima, 1997. godine, i posle sukoba sa Miloševićevim režimom, postao je prvi gradonačelnik Beograda koji nije bio član komunističke partije.

Tokom 2000. godine bio je glavni strateg i organizator kampanje opozicije, koja se završila 5. oktobra odlaskom Miloševića sa vlasti.

U januaru 2001. godine, postao je prvi srpski premijer koji iza sebe nema komunističku prošlost.

U ekspozeu koji je podnio poslanicima Narodne skupštine Srbije naveo je da je Srbija u prethodnih deset godina bila prepuštena "na milost i nemilost brutalnim interesnim grupama unutar zemlje i međunarodnim interesima spolja, ali da je to vrijeme prošlo 5. oktobra".

- Srbija je uzela svoju sudbinu u svoje ruke, a današnji dan u simboličnom smislu razumemo kao 6. oktobar, kao početak sprovođenja nacionalnog konsenzusa za korenite promene - rekao je tada Đinđić.

Za vrijeme njegovog mandata pokrenut je proces demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih reformi u Srbiji.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
11. mart 2025 03:45