Prvi dio godine obilježio je nastavak blokada fakulteta i protesti studenata u blokadi, a nakon incidenta ispred prostorija SNS-a u Novom Sadu, tadašnji premijer Miloš Vučević podnio je ostavku, a za novog premijera izabran je prof. dr Đuro Macut.
Srbija je novu Vladu dobila 16. aprila, a Macut je u ekspozeu pozvao na hitan dijalog i kao glavne ciljeve naveo stabilnost i nesmetano funkcionisanje institucija, prije svega univerziteta, održavanje makroekonomske stabilnosti i ostvarivanje uslova za dinamičniji i održivi ekonomski razvoj, jedinstvenost u odbrani teritorijalnog integriteta Srbije na Kosovu i Metohiji, integralni razvoj zemlje, razvojnu populacionu politiku, razvoj infrastrukture i energetike.
Ovu godinu obilježili su i usvajanje i primjena zakonskih rješenja od velikog značaja za građane – počeo je da radi Alimentacioni fond, a usvojeni su i zakon koji mladima omogućava da pod veoma povoljnim uslovima kupe prvu stambenu nepokretnost i Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.
Skupština je usvojila još nekoliko važnih zakona, između ostalih Zakon o jedinstvenom biračkom spisku i izmjene zakona o udžbenicima i o visokom obrazovanju.
U prvom dijelu godine grupe studenata nastavile su blokade većine državnih fakulteta, koje su počele poslije pada nadstrešnice u Novom Sadu, 1. novembra 2024, kao i organizovanje protesta i blokada saobraćajnica.
Studenti u blokadi su na početku navodili četiri zahtjeva koji su se odnosili na utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice i isticali da njihovi zahtjevi nisu politički, ali su 5. maja iznijeli zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i ostali državni zvaničnici stalno su pozivali na dijalog, ali organizatori blokada su odbijali te pozive.
Studenti u blokadi su 15. marta i 28. juna u Beogradu organizovali proteste, nakon kojih su grupe učesnika napale policiju, a policija je potom intervenisala.
Studenti u blokadi i grupe građana koje su ih podržavale blokirale su i zgrade pojedinih ustanova i institucija – zgrade RTS-a, kao i zgrade sudova u više mjesta, prije svega u Novom Sadu, za vrijeme dok su saslušavani učesnici protesta osumnjičeni za teška krivična djela.
Studentima u blokadi potom su se pridružili i tzv. Zborovi.
Većina državnih fakulteta nije radila, pa je prijetila opasnost da akademska godina bude izgubljena.
Početkom marta studenti koji su željeli da pohađaju nastavu postavili su šatore u Pionirskom parku i tu boravili, tražeći da fakulteti počnu da rade i da im bude omogućeno da pohađaju nastavu i polažu ispite.
Šatori su uklonjeni u decembru, posljednjih dana u godini.
Nadoknada nastave i ispita na fakultetima počela je od aprila, uglavnom onlajn, a tekuća akademska godina počela je 3. novembra i tako se situacija na univerzitetima normalizovala.
Bilo je pokušaja blokade i rada Skupštine Srbije, kao i skupština Beograda, Novog Sada i još nekih lokalnih samouprava.
Poslanici opozicije u martu su izazvali incidente u Skuštini Srbije bacajući suzavac i dimne bombe, a od suzavca su tada povrijeđene tri poslanice.
Broj učesnika protesta i blokada vremenom je opadao, a u avgustu, septembru i oktobru širom Srbije na ulice su masovno izašli građani koji se protive blokadama, koji su podržali državno rukovodstvo i poručili da žele da se normalno kreću, rade i uče.
Kada je riječ o sudskom postupku za pad nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, Viši sud u Novom Sadu u decembru je odlučilo da krivični postupak bude obustavljen protiv šest osoba, a optužnica je potvrđena protiv sedam osoba.
Krivični postupak je obustavljen protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića, zbog toga što, kako je navedeno, nema dovoljno dokaza da su izvršili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
U Srbiji su u 2025. godini lokalni izbori održani u Zaječaru, Kosjeriću, Negotinu, Mionici i Sečnju i u svim tim mjestima je pobijedila Srpska napredna stranka ili koalicija okupljena oko te stranke.
Kada je riječ o evropskim integracijama, Savjet EU u decembru je odložio odluku o otvaranju klastera 3 u pregovorima sa Srbijom, navodeći da je potrebno da Srbija ostvari "dalji napredak u oblasti vladavine prava i normalizaciji odnosa sa Prištinom", iako je Evropska komisija ocijenila da je Srbija tehnički spremna za otvaranje Klastera 3.
Najviši zvaničnici Srbije su istakli da je zemlja mnogo toga uradila na putu evropskih integracija, ocjenjujući da njeni napori nisu vrednovani na pravi način i Srbija potom nije učestvovala na samitu EU – Zapadni Balkan.
U ovoj godini nastavljena je i modernizacija i jačanje Vojske Srbije, a u Beogradu je u septembru održana velika vojna parada "Snaga jedinstva", na kojoj je učestvovalo oko 10.000 pripadnika Vojske i prikazano oko 2.500 sredstava naoružanja i vojne opreme.
Predstavnici države i Vojske Srbije su istakli da cilj parade nije da se upute prijetnje bilo kome, već da se prikaže spremnost i sposobnost Vojske da odvrati bilo kog agresora.
Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Priština je i u 2025. nastavila protivpravno zatvaranje srpskih institucija i institucionalno nasilje nad srpskim narodom.
Prema podacima Kancelarije za KiM, u ovoj godini zabilježeno je 137 etnički motivisanih incidenata usmjerenih protiv Srba.
Dužnost specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine 1. februara je preuzeo Peter Sorensen, pošto je Miroslavu Lajčaku istekao mandat i održano je nekoliko rundi dijaloga na nivou glavnih pregovarača, ali bez rezultata.
Beograd je u dijalogu insistirao na formiranju Zajednice srpskih opština, ali je Priština odbijala razgovor o tome, iako je formiranje Zajednice srpskih opština njena obaveza predviđena Briselskim sporazumom.
Na KiM su u februaru održani redovni izbori za skupštinu privremenih institucija, ali nakon njih nije izabrana vlada, a na vanrednim izborima 28. decembra Samoopredeljenje je ponovo osvojilo najviše mandata, dok je Srpska lista pobijedila u svim opštinama sa srpskom većinom.
U oktobru su održani lokalni izbori, na kojima je Srpska lista pobijedila u svih 10 opština sa srpskom većinom i tako se vratila na vlast u četiri opštine na sjeveru Pokrajine, gdje su gradonačelnici bili Albanci izabrani u aprilu 2023. godine, na izborima koje su Srbi bojkotovali zbog protivpravnih poteza Prištine i nepoštovanja sporazuma.
Priština je i ove godine nastavila da nabavlja naoružanje za tzv. kosovske bezbjednosne snage, prije svega od Turske, SAD i Njemačke, a potpisala je i sporazum o saradnji u oblasti odbrane sa Albanijom i Hrvatskom, iako je, prema Rezoluciji 1244 SB UN, KFOR jedina oružana sila u Pokrajini.
Godinu na izmaku obilježila je i intenzivna diplomatska aktivnost rukovodstva Srbije, prije svega predsjednika Vučića, sa ciljem jačanja pozicije Srbije i zaštite nacionalnih interesa.
Predsjednik je u septembru učestvovao na zasijedanju Generalne skupštine UN u Njujorku, gdje je ukazao na važnost poštovanja principa UN i pozvao međunarodnu zajednicu da preduzme konkretne mjere kako bi se osigurali bezbjednost i prava Srba na KiM.
Vučić je tada u Njujorku, između ostalog, razgovarao sa državnim sekretarom SAD Markom Rubiom, a tema razgovora bilo je jačanje političkog dijaloga Srbije i SAD.
Predsjednik Srbije je ove godine nekoliko puta posjetio Brisel i razgovarao sa najvišim zvaničnicima EU, a u maju je u Moskvi prisustvovao vojnoj paradi povodom Dana pobjede i sastao se sa predsjednicima Rusije, Kine i Kazahstana – Vladimirom Putinom, Si Đinpingom i Kasimom Žomartom Tokajevom.
Ove godine Srbiju su posjetili brojni strani zvaničnici, među kojima najviši funkcioneri EU – predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta i visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.
