Takođe, ne smijemo zaboraviti na sve toplija ljeta sa češćim toplotnim talasima, kako danju, tako i noću, izjavila je za "Dan" ekspertkinja u oblasti planiranja i upravljanja turističkim destinacijama Marija Lazarević.
– Iako se nadležne institucije trude da pojačaju promociju i unaprijede sadržaje, još uvijek nedostaje strateški i diferenciran pristup razvoju turizma. Potrošači postaju sve osjetljiviji na kvalitet i autentičnost, a Crna Gora još nije u dovoljnoj mjeri odgovorila na te promjene u potražnji. Sezona bi mogla biti prekretnica – ili će se desiti značajniji zaokret ka održivijem i inovativnijem modelu, ili će zemlja izgubiti korak sa konkurencijom u regionu. U svakom slučaju, ljeto 2025. moglo bi predstavljati trenutak istine za crnogorski turizam – ukazala je Lazarević.
• Lani smo imali pad prihoda od turizma i pad u broju noćenja. Da li u ovoj godini treba da očekujemo dalji pad prihoda i noćenja i zbog čega?
– Turistički sektor Crne Gore suočava se s izazovima za 2025. godini, pri čemu pokazatelji ukazuju na nastavak pada prihoda i broja noćenja. Pad prihoda u 2024. godini – prvi od sticanja nezavisnosti, izuzev pandemijske godine – zajedno s padom broja noćenja od pet odsto, ukazuje na strukturne slabosti. Udvostručavanje PDV-a na hotelski smještaj i ugostiteljske usluge na 15 odsto, uz visoku inflaciju u sektoru, učinilo je zemlju manje konkurentnom u poređenju sa regionalnim destinacijama poput Albanije, gdje je još uvijek na šest odsto. Nedovoljno razvijena infrastruktura, ograničena avio-povezanost i zakašnjela priprema sezone (posebno kada je u pitanju priprema plaža) dodatno pogoršavaju situaciju. Osim toga, izostanak jasne i strateške vizije razvoja turizma doveo je do slabijeg kvaliteta turističkog iskustva i opadajuće potražnje. Bez hitnih i koordinisanih reformi u cijenama, infrastrukturi i upravljanju destinacijom, negativni trend će se vjerovatno nastaviti i tokom 2025. godine.
Sedam sati rada za privredu opterećenje, za radnike veće zadovoljstvo
• Odavno se pominje uvođenje sedmočasovnog radnog vremena. Šta bi to značilo za turističku privredu i da li bi to bilo još jedno opterećenje u poslovanju?
– Sedmočasovno radno vrijeme može povećati zadovoljstvo zaposlenih, jer omogućava bolji balans između posla i privatnog života. Time se smanjuje stres i rizik od izgaranja, što pozitivno utiče na kontinuitet i kvalitet usluge. Smjene od sedam sati mogu olakšati privlačenje i zadržavanje radne snage, posebno među mlađim generacijama koje sve više cijene slobodno vrijeme. Takođe, odmorniji radnici često pokazuju veću produktivnost i efikasnost po satu. Uz dobru organizaciju, ova mjera bi mogla doprinijeti održivijem i humanijem poslovnom okruženju u turizmu. Međutim, uvođenje sedmočasovnog radnog vremena u turističku privredu moglo bi predstavljati dodatno opterećenje, posebno u sezoni kada je potreban pojačan radni angažman. Takva mjera mora biti pažljivo usklađena sa specifičnostima turizma i uz konsultacije s privredom, kako ne bi narušila operativnu efikasnost u najvažnijem dijelu godine.
• Da li su država i turistička privreda dobro pripremili Crnu Goru za sezonu? Svjedoci smo da, na primjer, još nisu potpisani ugovori za zakup plaža, da se rekonstruišu putevi...
– Nažalost, dosadašnji pokazatelji ukazuju na to da država i turistička privreda nisu adekvatno pripremili Crnu Goru za ljetnju sezonu. Ugovori za zakup plaža, koji su ključni za uređenje obale i pružanje osnovne turističke infrastrukture, još uvijek nisu potpisani, što unosi nesigurnost među ugostitelje i šalje negativnu poruku posjetiocima. Istovremeno, radovi na putnoj infrastrukturi, iako neophodni, kasne i odvijaju se tokom predsezone, dodatno otežavajući dostupnost i kretanje kroz primorske opštine.
Nedostatak koordinacije između lokalnih samouprava, državnih institucija i privatnog sektora odražava se na cjelokupni kvalitet destinacije. Umjesto da se Crna Gora pozicionira kao uređena i konkurentna destinacija, stiče se utisak nespremnosti i improvizacije. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, posljedice bi mogle biti dugoročne, posebno u smislu gubitka lojalnih gostiju i lošeg imidža na međunarodnom tržištu. Moramo odrediti prioritete.
Nemamo jasno definisanu strategiju za upravljanje turizmom
• Svjetske destinacije poput Barselone, Venecije ili Amsterdama čine velike napore kako bi se izborili sa prekomjernim turizmom, kakva je situacija kod nas?
– Za razliku od svjetskih destinacija poput Barselone, Venecije ili Amsterdama, koje aktivno sprovode mjere za upravljanje prekomjernim turizmom – poput ograničavanja broja kruzera, uvođenja turističkih taksi i kontrole iznajmljivanja smještaja – Crna Gora još uvijek nema jasno definisanu strategiju za ovaj izazov. U popularnim mjestima poput Budve, Kotora ili Herceg Novog, tokom sezone dolazi do ozbiljnog pritiska na infrastrukturu, kulturnu baštinu i svakodnevni život lokalnog stanovništva. Nedostatak preciznih podataka, slaba kontrola kapaciteta i stihijsko upravljanje destinacijama otežavaju rješavanje problema. Turizam se i dalje dominantno posmatra kroz kvantitet, a ne kvalitet, što vodi ka narušavanju dugoročne održivosti.
U starim gradovima, ovaj problem je posebno izražen zbog njihove osjetljive infrastrukture, ograničenog prostora i bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa. Veliki broj posjetilaca istovremeno dovodi do fizičkog oštećenja spomenika, ubrzane erozije kamenih ulica i prekomjerne buke i zagađenosti. Lokalno stanovništvo se sve više iseljava, jer svakodnevni život postaje nemoguć zbog gužvi, rasta cijena i komercijalizacije prostora. Autentičnost starog gradskog jezgra se gubi, a turisti sve češće dobijaju "scensku", a ne stvarnu sliku destinacije. Upravljanje turizmom u ovim sredinama mora biti pažljivo, uz ograničenja broja posjetilaca, regulaciju poslovanja i jačanje uloge lokalne zajednice.
• Da li su cijene za ovu sezonu porasle u odnosu na prošlu, s obzirom na to da od 1. januara imamo veći PDV na smještaj? I kako to povećanje utiče na Crnu Goru kao turističku destinaciju?
– Dobro pitanje, ali je još bolje: Da li je država obezbijedila sve potrebno za funkcionisanje i upravljanje turističkom destinacijom kako bi opravdala podizanje PDV-a? Mislim da nije. Cijene rastu i pitanje je koja će inspekcija obuzdati podizanje cijena ovog ljeta. Više cijene mogu obeshrabriti određene segmente turista, naročito one osjetljive na cijenu, i skratiti prosječni boravak. Dugoročno, ovakav porezni pritisak može otežati pozicioniranje Crne Gore kao pristupačne i privlačne destinacije na regionalnom i međunarodnom tržištu. Nedavno je objavljeno povećanje broja turista sa njemačkog tržišta, mislimo li da će nam se vratiti kad osjete naše cijene?
Kupališta morala biti spremna do 1. maja
• Da li se tender za zakup plaža mogao ranije raspisati, sprovesti i završiti, kako bi makar kupališta bila spremna od 1. maja?
– Da, tender za zakup plaža se svakako mogao – i morao – raspisati, sprovesti i završiti znatno ranije kako bi kupališta bila potpuno spremna i prije 1. maja, što je standard u mnogim turistički razvijenim zemljama. Praksa da se ključni segmenti turističke infrastrukture rješavaju u posljednjem trenutku govori o ozbiljnim nedostacima u planiranju i upravljanju destinacijom.
Rano raspisivanje tendera omogućilo bi zakupcima dovoljno vremena za uređenje i opremanje plaža, obuku sezonskog osoblja, uvođenje dodatnih sadržaja i ispunjavanje ekoloških i sigurnosnih standarda. Istovremeno, posjetioci bi zatekli uređene prostore, što bi doprinijelo boljem utisku i većoj potrošnji. Kasna realizacija tendera ne samo da šteti imidžu destinacije već i direktno utiče na prihode – i zakupaca i države – u najkritičnijem periodu godine.
Ovo pitanje ne tiče se samo operativne efikasnosti već i vizije razvoja turizma u Crnoj Gori. Uređene i spremne plaže i prije 1. maja trebalo bi da budu pravilo, a ne izuzetak, zato što kupališna sezona dosta ranije počinje zbog toplijeg vremena uzrokovanog klimatskim promjenama.
