To pokazuju rezultati ankete sprovedene na našem portalu prema kojima je 72, 05 ispitanika odgovorilo da funkcioneri ne treba da imaju nikakava primanja, dok je njih 18,16 odsto odgovorilo da bi ta primanja trebalo ograničiti na tri mjeseca.
Od 2,236 ispitanika, 87 njih se izjasnilo da bi naknada trebalo da se prima najduže pola godine, a 132 glasača ocijenilo je da ovo pravo treba da koriste pola godine.
Zakonsko pravo da im se po prestanku mandata isplaćuju naknade u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja koristi desetine poslanika i drugih funkcionera. Naknada se isplaćuje godinu dana, a može se produžiti ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
Ova primanja su iznosila od 1.000 pa do skoro 4.000 eura, pa je država po ovom osnovu do kraja 2023. godine isplatila skoro sedam miliona eura.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je prije tri godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je u februaru 2022. Skupštini dostavio predlog mjera u cilju ograničavanja ovih benefita, a u decembru 2023. godine isti predlog upućen je članovima novog skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe.
CGO i ASP traže da se naknade sa sadašnjih godinu smanje na tri mjeseca i da umjesto iznosa u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije to bude ograničeno na iznos prosječne zarade u Crnoj Gori.
Prosječna plata u Crnoj Gori je 816 eura.