Broj poljoprivrednih gazdinstava je manji za trećinu, a prosječna starost nosilaca domaćinstva je čak 59 godina. Odlazak iz sela, do kojih često vode neuslovni putevi i decenije nemara vlasti prema crnogorskom seljaku glavni su faktori lošeg stanja u poljoprivredi i stočarstvu. Na selu je sve manje mladih, mnoge kuće su zaključane, a ognjišta od gašenja čuvaju uglavnom staračka domaćinstva.
Nedavno sprovedeni popis poljoprivrede pokazao je da u Crnoj Gori ima 26.711 poljoprivrednih gazdinstava, dok ih je 2010. godine bilo 38.798. Korišćeno poljoprivredno zemljište (sa katunima i komunima), prošle godine bilo je 248.234 hektara, a 2010. godine 219.167 hektara. U Crnoj Gori je lani bilo 68.600 grla goveda, a 2010. godine 80.134 grla. Prošle godine bilo 167.344 ovaca, a 2010. godine taj broj je bio 228.218. Koza je prošle godine bilo 28.184, a 2010. godine 34.363. Svinja je u 2024. godini bilo 57.272, a 2010. godine 42.943.
Rijetki pozitivan trend zabilježen je kod živine, gdje je prošle godine bilo 1.361.403 jedinki, a 2010. godine taj broj je bio duplo manji i iznosio je 603.831.
Kada je riječ o poljoprirednim gazdinstima, ona se uglavnom vode na muškarce, dok su svega 3.443 žene imale poljoprivredno gazdinstvo. Muškarci su vlasnici čak 23.183 poljoprivredna gazdinstva. Najviše nosilaca poljoprivrednog gazdinstva je u Bijelom Polju, i to 3.923, zatim u Nikšiću, 3.168, a na trećem mjestu su Pljevlja sa 2.767 poljoprivrednih gazdinstava. Traktor posjeduje samo 7.271 poljoprivrdeno gazdinstvo.
Brojne otežavajuće okolnosti i nedostatak odgovarajuće razvojne strategije od strane nadležnih institucija doveli su do drastičnog pada broja onih koji se na sjeveru države bave poljoprivrednom proizvodnjom, smatra Vučelja Vučeljić, uzorni stočar iz andrijevičkog sela Košutiće. Prema njegovom mišljenju, neorganizovani otkup tržnih viškova jedan je od uzroka koji je doveo do toga da se broj jakih gazdinstava svede na minimum.
– I pored toga što je 2006. godine stočna pijaca u Andrijevici, uz ulaganja od preko 50.000 eura, urađena po savremenim standardima, sa štandovima, pratećim objektima i opremom, njene kapije nikada zvanično nijesu otvorene. Cijeli objekat se i dalje nalazi van svake funkcije, iako je prilikom završetka radova rečeno da potencijali za ekonomski razvoj Andrijevice, uglavnom, leže u poljoprivredi i turizmu, s tim što je uzgoj stoke jedna od primarnih poljoprivrednih aktivnosti. U datim okolnostima, kada se nekome od andrijevičkih stočara javi potreba za prodajom stoke, kupca moraju potražiti na beranskoj stočnoj pijaci, prevaljujući pritom po tridesetak kilometara u jednom pravcu. To je jedan od pokazatelja da nadležni poslednjih decenija nijesu stvarali odgovarajući ambijent za otkup tržnih viškova, već su to bila samo neka deklarativna zalaganja. To je, između ostalog, jedan od bitnih faktora koji je doveo do ovakvog stanja – naglasio je Vučeljić.
I uzorni stočar iz plavskog sela Đurička Rijeka Orhan Lalić smatra da razvoj poljoprivrede, uz lošu putnu infrastrukturu, sputava nedostatak punktova za otkup mlijeka.
– Otežavajuće u poslu kojim se bavimo jeste to što ovdje nema mljekare koja bi vršila otkup mlijeka. Da kojim slučajem postoji mljekara, onda bismo mogli da prodajemo i svježe mlijeko. Ovako sve to mlijeko moramo da pretvaramo u sir i kajmak, za čije održavanje su potrebne dodatne zaštitne mjere. Sigurno da bismo držali još stoke da imamo sigurnost da možemo odmah nakon muže da prodamo mlijeko. Mnogi su zasigurno odustali od držanja stoke zato što nemaju gdje da prodaju mlijeko – kazao je Lalić.
Odgovarajući na pitanja "Dana" u vezi sa negativnim trendovima, prije svega u stočarstvu, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kažu da preliminarni podaci popisa poljoprivrede govore da je došlo do pada broja određenih vrsta stoke, dok je kod drugih došlo do rasta.
– Pad se odnosi na goveda, ovce i koze, što možemo komentarisati kao normalan slijed umanjenja broja poljoprivrednih gazdinstava koja se bave stočarskom proizvodnjom. Istovremeno, došlo je do povećanja broja uslovnih grla po poljoprivrednom gazdinstvu, kao i površina korišćenog zemljišta. To je pozitivan trend jer dolazi do ukrupnjavanja i veće produkcije unutar jednog gazdinstva. Ministarstvo preko agrobudžeta dotiče svaku od ovih proizvodnji i nastaviće putem davanja subvencija i podrške kod investicija, da postojeće poljoprivredne proizvođače zadrži u poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi povećali svoju proizvodnju unutar gazdinstva. Tome treba dodati i sredstva iz IPARD programa, koja su dostupna poljoprivrednim proizvođačima – rekli su nam iz resora Vladimira Jokovića.
