Takođe, razotkriva infrastrukturni model ruskog hibridnog djelovanja na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Srbiju kao regionalno čvorište za obuku, logistiku i propagandu.
Analiza pokazuje kako se operacije korišćene protiv Moldavije uoči izbora 2025. metodološki poklapaju sa obrascem viđenim u zemljama regiona, posebno u fazama važnim za EU i NATO integracije.
Ruske hibridne operacije na prostoru istočne i jugoistočne Evrope, ističe se u dokumentu, ulaze u agresivniju fazu u kojoj se paralelno ciljaju države u različitim stadijumima evropskih i evroatlantskih integracija.
Moldavija - scenario za Crnu Goru i(li) Srbiju
Crna Gora se nalazi na društveno-političkoj raskrsnici.
-Unutarpolitička dinimika uslovljena polarizovanim društvom i nedovoljno snažnim institucijama otvara više mogućih perspektiva. Strani maligni uticaji u sinergiji sa partitokratskim sistemom utiču da proces EU integracija i stabilizacija političkih prilika ostanu trajna težnja crnogorskog društva. U takvom složenom kontekstu moguće je sagledati predizborni i postizborni scenario za predstojeće parlamentarne izbore 2027. godine - navodi se u analizi.
Imajući u vidu pojačano i sofisticirano djelovanje Rusije, te Srbiju kao trajnog vektora ruskog hibridnog djelovanja, Crna Gora, ocjenjuju, i dalje ostaje meta stranog malignog miješanja.
-Metodološki posmatrano, od 2020. godine kreiraju se uslovi za potencijalni moldavski scenario u Crnoj Gori. Sagledavajući kontekst moldavskih parlamentarnih izbora, te aktere koji su pokušali da je destabilizuju, paralele sa Crnom Gorom i regionom su očigledne. Identifikovani obrasci djelovanja, instrumentalizacija proruskih političkih subjekata, infiltracija vjerske zajednice u političku sferu, snažna propagandna kampanja kroz proruske medije i društvene mreže, te ciljano podsticanje društvenih i etničkih podjela neosporno se reflektuju i u crnogorskom kontekstu. Kao i u Moldaviji, strateški cilj takvih aktivnosti jeste slabljenje proevropskog kursa države, kompromitovanje institucija i kreiranje atmosfere političke nestabilnosti koja pogoduje spoljnopolitičkim interesima Ruske Federacije. Ukoliko se takvi procesi ne identifikuju na vrijeme, Crna Gora bi mogla postati sljedeća meta hibridnog napada na Zapadnom Balkanu sa ozbiljnim implikacijama po njenu bezbjednost i evropsku perspektivu - navodi se u dokumentu.
U slučaju moldavskih parlamentarnih izbora ključnu ulogu u širenju antiEU propagande imali su sveštenici Moldavske pravoslavne crkve, koji su instrumentalizovani u hibridnim naporima Kremlja da utiču na ishod izbora.
-Prvobitno su organizovana hodočasnička putovanja grupi sveštenika u Moldaviji. Ta mreža je otvorila preko 20 Telegram kanala. Putem tih kanala svakodnevno su plasirani antiEU narativi u kojima su evropske integracije predstavljane kao dio šireg plana gej Evrope. Zajednički narativ bio je borba za tradicionalne vrijednosti pod plaštom predavanja o zajedničkoj vjeri i ljubavi pravoslavlja. U balkanskom kontekstu, Srpska pravoslavna crkva ima identičnu mobilizacionu moć koja je čini ključnim posrednikom ruskog uticaja. SPC je otvoreno podržala pro-ruske proteste od 2014. do 2016. godine u Podgorici. Narativ o očuvanju tradicionalnih vrijednosti čini konstantu te organizacije u toku i prije važnih društveno-političkih događaja. Prije lokalnih izbora u Kotoru i Podgorici (u septembru 2024. godine) SPC je iskoristila kompletnu svešteničku mrežu koja je na ceremonijama i liturgijama isticala ključnu ulogu čuvanja vjere, naroda i svetinja kao uvod u izbornu kampanju. Ključni ljudi SPC su se stavili u funkciju prosrpskih i proruskih političkih struktura, pokušavajući da direktno utiču na izborni rezultat - navodi se u dokumentu.
Energenti i hibridne operacije
Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva (Gazprom Neft sa 50% i Gazprom sa 6,15% udjela) sa ciljem da se ograniči ruski uticaj i finansiranje rata u Ukrajini.
-Sankcije su poslije više odlaganja stupile na snagu 9. oktobra 2025. godine. Izuzev ekonomskog značaja (80% srpskog tržišta nafte), sankcije su značajne i sa pozicije plasiranja ruskog malignog uticaja na region Zapadnog Balkana. Finansiranje ruskih i proruskih medija u Srbiji,te energetska zavisnost od Rusije doprinijele su da se hibridne operacije Kremlja implementiraju iz Srbije bez ikakvih prepreka. Međutim, ukoliko se Beograd prodajom ili otkupom udjela Gazprom Neft i Gazproma u energetskom sektoru riješi ruskog vlasništva, Kremlj će iskoristiti druge kanale da ojača uticaj i sačuva trenutne pozicije. Zvanična Moskva je u više navrata dala snažnu podršku sprskim vlastima u kontekstu građanskih i studentskih protesta poslije pada nadstrešice u Novom Sadu. Slanjem agenata FSB u Srbiju koji su potvrdili da na protestu 15. marta nije upotrijebljen zvučni top, te izjavama spoljne obavještajne službe SVR da se u Srbiji sprema obojena revolucija, zvanična podrška Kremlja je evidentna. Režim u Beogradu koristi narativ o obojenoj revoluciji da minimalizuje proteste protiv korupcije i prikaže ih kao projekat EU na rušenju vlasti u Srbiji - ističe se.
Ratni veterani su prisutni na svim okupljanjima i zaslužni su za uvođenje ruske ratne ikonografije na protestima. Zastava Pravoslavne armije, odnosno bitke za Kulikovo i jedan od simbola ruske agresije na Ukrajinu, prisutna je na građanskim protestima u Srbiji.
-Takođe, informacioni i digitalni prostor imaju značajnu ulogu u protestnim dešavanjima u Srbiji. Jutjub kanali koriste temu studentskih i građanskih protesta za širenje proruske i antizapadne retorike i jačanje destruktivnih elemenata u društvima na Zapadnom Balkanu. Kanali X33, Glas Javnosti, HelmCast, Balkan Info, Podcast kod Brane se koriste kao platforma za promovisanje alternativne vizije Srbije u kojoj se EU i Zapad predstavljaju kao ključne prijetnje po nacionalni identitet, suverenitet i tradicionalne vrijednosti. S druge strane, Rusija i alternativni savezi predstavljaju se kao prirodni i poželjni oslonci budućnosti Srbije - poručuju iz DFC u dokumentu.
Instaliranje proruske mreže preliva se na Crna Goru
Instaliranje proruske mreže u Srbiji, kako navode, preliva se i na Crnu Goru.
-U Srbiji je 26. oktobra 2025. godine osnovano Rusko istorijsko društvo čiji je osnivač direktor SVR Sergej Nariškin. Direktor beogradskog ogranka društva je bivši direktor BIA Aleksandar Vulin. Vremenski okvir osnivanja društva koincidira sa sankcijama NIS i predstojećim izbornim ciklusom u Srbiji. Simptomatične poruke izrečene su na ceremonijie osnivanja, kojima se poziva na ostvarivanje ideje srpskog sveta, te veliča maligna doktrina Kremlja. Osnivačkom skupu Ruskog istorijskog društva prisustvovao i mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije Ostojić. Sinod SPC je u maju 2025. godine dodijelio Ostojiću titulu mitropolita, nakon čega je on intenzivirao aktivnosti koje polarizuju crnogorsko društvo i udaljavaju ga od EU tekovina - poručuju.
Kako navode, Ostojić je jedan od glavnih zagovornika rehabilitacije fašističkog četničkog pokreta izDrugog svjetskog rata. On je u avgustu 2025. predvodio grupu koja je postavila spomenik četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću kod Berana.
-U tom kontekstu kulturno-vjerske manifestacije koje promoviše SPC, posebno one vezane za vraćanje Zavjetne kapele na Lovćenu, funkcionišu kao meki uvod u potencijalnu destabilizaciju društva. Kroz manifestacije 100 godina od obnove Njegoševe kapele kreiraju se informacioni uslovi za događaje koji bi paralisali EU integracije i dodatno antagonizovali crnogorsko društvo. Takve događaje predstavnici SPC najavljuju u kontinuitetu. Paralelno, predstavnici prosrpskih desničarskih struktura u Crnoj Gori dobijaju zahvalnice Vojske Srbije - ističe se.
Izazovi za institucije i budući pravci djelovanja
Ruske hibridne aktivnosti u Evropi vidljivo su intenzivirane širenjem propagande i političkih pritisaka, te je realno očekivati da će dodatno jačati i na prostoru Srbije, zaključuje se u Analizi DFC-a.
Potencijalni gubitak ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije predstavlja ključni okidač za takvu dinamiku, budući da Moskva taj sektor posmatra ne samo kao ekonomski, već prije svega kao geopolitički instrument uticaja.
-U uslovima kada bi taj mehanizam mogao biti ozbiljno oslabljen ili izgubljen, ruska strana će nastojati da kroz pojačane maligne aktivnosti, medijsko i informaciono djelovanje, te političko i društveno podržavanje proruskih aktera pošalje jasnu poruku Zapadu da se bez njenog pristanka ne mogu donositi ključne odluke u Srbiji. Time će Srbija u narednom periodu vjerovatno biti još izloženija pritiscima i pokušajima destabilizacije, dok će ruske strukture nastojati da očuvanjem ili kompenzacijom uticaja u energetskom sektoru potvrde da i dalje imaju kapacitet da oblikuju strateške tokove u zemlji i regionu. U tom kontekstu izvjesno je da će se hibridne aktivnosti preliti i na Crnu Goru, posebno imajući u vidu da je država u završnoj fazi procesa evropskih integracija, te da nas 2027. godine očekuju redovni parlamentarni izbori. Bivši ruski ambasador u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov je 2023. godine izjavio da širenje Evropske unije na Zapadni Balkan znači uvlačenje tih država u konfrontaciju sa Rusijom - navodi se u dokumentu.
Incident na Zabjelu
Incident u podgoričkom naselju Zabjelo iz novembra 2025. godine, koji je pokrenuo antimigrantske proteste i „građanske patrole" pokazatelj je, ističu, kako dezinformacije i manipulacije narativima mogu oblikovati percepciju stvarnosti, produbljujući podjele i generišući nepovjerenje među građanima. To je i dokaz koliko je lako mobilizovati ekstremne djelove crnogorskog društva u kratkom periodu.
-Po obrascu viđenom u Moldaviji, akteri koji već posjeduju razvijenu infrastrukturu uticaja u regionu kroz medije, mrežu političkih i parapolitičkih organizacija, kao i snažne vjerske strukture mogli bi pokušati da dodatno polarizuju crnogorsko društvo instrumentalizacijom Srpske pravoslavne crkve i angažovanjem paradržavnih elemenata iz Srbije. Cilj takvih aktivnosti bio bi da se oslabi evropski kurs Crne Gore i pojačaju tenzije između različitih identitetskih i političkih blokova, te pošalje poruka da svaki iskorak ka Zapadu neminovno vodi ka unutrašnjoj nestabilnosti. Iznenadno postavljanje spomenika fašističkom kolaborantu Pavlu Đurišiću u režiji SPC i pasivnost sektora bezbjednosti predstavljaju taktičku i stratešku probu za slične scenarije u budućnosti - navodi se u dokumentu.
U takvom bezbjednosnom okruženju crnogorske institucije moraju kao jedan od strateških prioriteta postaviti sistemsku borbu protiv stranog miješanja, dezinformacija i malignog uticaja.
-Na to je ukazano i u posljednjem Izvještaju Evropske komisije, u kojem je naglašena potreba jačanja institucionalne otpornosti i unapređenja kapaciteta za detekciju i suzbijanje hibridnih prijetnji. Nacionalistička retorika, ruske dezinformacione kampanje i religijski uticaj već su duboko ukorijenjeni u dijelovima crnogorskog društva, stvarajući pogodno tlo za potencijalnu radikalizaciju i regrutaciju dobrovoljaca za rusko hibridno djelovanje i ruske vojne ili paravojne strukture - zaključuje se u analizi Digitalnog forenzičkog centra "Infrastruktura ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu, između ostalog.
