Smetlišta gotovo na svakom koraku, neriješeno pitanje otpadnih voda, zagađene rijeke i vazduh... i dalje su boljke ekološke države koja je to samo na papiru.
I dok ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić tvrdi da Crna Gora do kraja godine ulazi u završnu fazu ispunjavanja obaveza iz poglavlja 27, to u praksi baš i ne izgleda tako.
Izvršna direktorka NVO Grin houm Azra Vuković ističe da je poglavlje 27 zasigurno jedno od najzahtjevnijih poglavlja koje iziskuje ozbiljan rad, znanje i umijeće kako bi Crna Gora ispunila završna mjerila i bila u prilici da ga zatvori, ali i da obezbijedi bolje stanje životne sredine.
– U tom pogledu, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera treba da završi pripremu cijelog niza zakona i podzakonskih akata, ali i strateških dokumenata, kako bi stvorila pravni okvir za uspostavljanje ekoloških standarda Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena – kazala je Vuković.
Kako je dodala, ono što predstavlja značajan izazov jeste infrastruktura, za koju je neophodna planska, projektna i druga dokumentacija, uz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju projekata.
– Oblast upravljanja otpadom i otpadnim komunalnim vodama zahtijeva ozbiljnu infrastrukturu, koju Crna Gora još nema. Nažalost, još se vodi rasprava o lokacijama za neka od ovih postrojenja, što samo prolongira donošenje odluka i rješavanje problema na terenu. Još jednom ću podsjetiti da se sav otpad iz sjevernog regiona Crne Gore ili nepropisno odlaže na deponijama koje su još aktuelne u sjevernom regionu, ili se dovozi u Podgoricu. Ni jedno ni drugo nisu trajna i održiva rješenja – ukazuje Vuković.
Smatra da u što kraćem roku treba donijeti odluku o regionalnom postrojenju za upravljanje otpadom za sjeverni region i krenuti u dalju realizaciju aktivnosti.
– Rješavanjem problema upravljanja otpada za sjeverni region smanjio bi se i pritisak na deponiju u Podgorici. Takođe, jedan od ključnih izazove koje prepoznajemo jeste uspostavljanje Natura 2000 staništa. Crna Gora je do sada mapirala kopneni dio teritorije, dok marinski dio teritorije Crne Gore još nije mapiran u cjelosti. Međutim, ovo je samo prvi korak u uspostavljanju ovih područja, a cijeli niz koraka tek nam slijedi. Neophodno je definisati koja će područja ući u buduću Natura 2000 mrežu zaštićenih područja, ko će njima da upravlja, na koji način itd. Znajući koliko imamo problema sa upravljanjem postojećim zaštićenim područjima, posebno onima koja su uspostavljena na teritoriji više opština, kao što su parkovi prirode, jasno je da će ovo biti posebno izazovno pitanje– ističe Vuković.
Po mišljenju dr Ivane Vojinović, direktorice Centra za klimatske promjene na Univerzitetu "Donja Gorica", nakon pet godina stagnacije u donošenju propisa i ispunjavanju završnih mjerila u poglavlju 27, može se reći da se Crna Gora vraća na kolosijek realizacije obaveza koje bi trebalo da je približe zatvaranju poglavlja.
– Međutim, krucijalno pitanje nije samo koliko smo blizu, već koliko smo zaista spremni da standarde zaštite životne sredine i klimatske politike ugradimo u srž našeg razvoja. Još jednom ću podsjetiti da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih i finansijski najtežih poglavlja u procesu pristupanja. Moramo biti svjesni činjenice da njegovo suštinsko zatvaranje ne zavisi samo od usvajanja zakona i strategija, već i od njihove pune i dosledne primjene na terenu. Primjećujem da se sve više govori o takozvanom tehničkom zatvaranju poglavlja 27, za šta vjerujem da znači upravo usvajanje propisa i redefinisanje ranije zatraženih prelaznih perioda za punu implementaciju pravne tekovine u najzahtjevnijim oblastima, a to su kvalitet vazduha, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene – rekla je Vojinović.
Poglavlje 27 podrazumijeva, kako je ukazala, ogromne investicije u ekološku infrastrukturu, kontrolne mehanizme i dugoročne promjene u svim sektorima društva.
– To se ne može riješiti za godinu, što znači da nas još uvijek čeka dug i zahtjevan proces implementacije na terenu. Građani, nažalost, i dalje ne vide opipljive rezultate u svakodnevnom životu – ocijenila je Vojinović.
Podsjetila je da je na teritoriji Crne Gore zvanično popisano oko 345 neuređenih odlagališta otpada, a zagađenost vazduha u pojedinim gradovima redovno premašuje dozvoljene granice.
– Kasni se sa izgradnjom sistema za prečišćavanje otpadnih voda, sistem zaštite prirode pokazuje slabosti, a mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama ostaju nedovoljno adresirane. Resorno ministarstvo i ostali nadležni organi često nemaju dovoljno finansijskih i kadrovskih resursa, naročito u dijelu inspekcijskih službi. I to je tačka na kojoj se pokazuje da li je država zaista odlučna da zatvori poglavlje 27 – kazala je Vojinović.
