Snežana Armenko / DAN

Armenko za "Dan": Kritikuјu nas, a osnovne uslove za rad nemamo

Predsјednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko kazala јe u intrevјuu za Dan da јe zabrinuta zbog uslova u kojima radi Ustavni sud.

Ukazuјe da uslovi u kojima radi Ustavni sud ne mogu se okvalifikovati kao oni koji pružaju osjećaj nezavisnosti, niti ga kao takvi mogu emitovati, poručuјući da država treba da hitno reaguјe. Navodi da u radu imaјu 2.472 predmeta od čega 2.135 ustavnih žalbi.

Koliko pred Ustavnim sudom trenutno ima predmeta, kojih najviše i od kada datiraju predmeti?

– Prioritetna i primarna nadležnost Ustavnog suda jeste normativna kontrola – ocjena ustavnosti i zakonitosti. Međutim, uvođenjem ustavne žalbe u naš sistem, najveći broj predmeta pred Ustavnim sudom odnosi se upravo na odlučivanje po ustavnim žalbama. Trenutno su u radu 2.472 predmeta, od čega 2.135 predmeta formiranih po ustavnoj žalbi. Od toga, ukupno 241 predmet stariji od četiri godine (236 iz 2020. godine, 4 iz 2019. godine i 1 iz 2018. godine. U postupku ocjene saglasnosti zakona sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, u radu je 157 predmeta, od čega su 52 predmeta starija od četiri godine (2 predmeta iz 2017. godine, 7 iz 2018. godine, 16 iz 2019. godine i 27 iz 2020. godine). Povodom saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom, u radu je ukupno 180 predmeta, od čega 48 starija od četiri godine (2 predmeta iz 2016. godine, 4 iz 2017. godine, 1 iz 2018. godine i 12 iz 2019. godine). Dakle, ukupno je 100 predmeta u normativi koji su stariji od četiri godine. Iako je pojedinačno najveći broj predmeta u postupku povodom ustavne žalbe, najveći zaostatak zapravo jeste u postupcima normativne kontrole, budući da je riječ o veoma složenim predmetima koji zahtijevaju detaljnu i sveobuhvatnu analizu i vrijeme za obradu. Ono što mogu da primijetim jeste da je jedan od glavnih razloga zaostatka u rješavanju ovih predmeta, nedostatak kadra jer svega dva ustavnosudska savjetnika rade u normativi, koji istovremeno zadužuju i obrađuju predmete u slučaju izbornih sporova koji su hitni i vezani su rokovima u odlučivanju. Osim toga, izbor tri sudije u februaru 2023. godine, dočekan je sa nezavršenim predmetima povodom okončanih lokalnih izbora, budući da nije postojao kvorum za odlučivanje, a ubrzo je došlo i do vanrednih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, što je sve dodatno uticalo na dinamiku rada u predmetima normativne kontrole.

Armenko-Dervišagić: Značajna podrška Savjeta Evrope Ustavnom sudu

Ustavni sud јe, nakon penzionisanja sudije Milorada Gogića, ostao sa šest sudija. Da li to može dovesti do blokade Ustavnog suda?

– Akcenat ne treba staviti na pitanje da li će doći do blokade rada Ustavnog suda odlaskom jednog ili više sudija, već na to da se nedostajuće sudije popunjavaju kvalitetnim i stručnim kadrom, profesionalcima i uglednim pravnicima istaknutim i dokazanim u svojoj struci, s iskustvom u primjeni norme u živoj društvenoj stvarnosti. Izabrati sudiju Ustavnog suda nije lako jer sudija treba da ima profesionalni i moralni integritet i dignitet, snažan osjećaj za pravdu i treba da ga krase vrline na koje se zaklinje prilikom stupanja na dužnost, a to su časnost, savjesnost, pravednost i nepristrasnost.
Imajući u vidu položaj Ustavnog suda u ustavnom ustrojstvu i njegov značaj za ustavnopravni poredak i pravnu sigurnost, rad u punom kapacitetu Ustavnog suda, svakako, ono je što treba da bude prioritet. Međutim, ne treba ni da strepimo od odlazaka sudija, jer to su očekivani ciklusi. Po Ustavu Crne Gore, Ustavni sud ima sedam sudija i biraju se na period od 12 godina. Sudije se biraju u različitim periodima, u različitoj starosnoj dobi, koji samim tim neminovno ne stiču uslove za starosnu penziju u istom trenutku ili im prestaje mandat prije uslova za starosnu penziju, a može im prestati funkcija prije isteka vremena na koji su birani i zbog drugih razloga propisanih Ustavom i Zakonom o Ustavnom sudu, tako da uvijek postoji mogućnost da Ustavni sud radi u "okrnjenom" odnosno nepotpunom sastavu.

Želi konkretne i mјerljive rezultate

Koji će biti prioriteti u Vašem budućem radu?

– Biti predsjednik Ustavnog suda je velika privilegija i čast, ali su istovremeno i velika očekivanja, izazovi i odgovornost, posebno u današnjem vremenu. Želim da moj mandat obilježe pozitivne promjene u radu Ustavnog suda i konkretni, vidljivi i mjerljivi rezultati. Period na koji sam izabrana za predsjednicu Ustavnog suda, tri godine, nije dug period, ali isto tako nije ni kratak da bi se ostvarili zacrtani ciljevi, a dva su osnovna koja želim da ostvarim. Prvi i osnovni cilj jeste postizanje efikasnosti i ažurnosti rada Ustavnog suda tako da u 2027. godini rješavamo samo tekuće predmete. Imam viziju kako to uraditi, a mi smo već i postigli značajno smanjenje starih predmeta u oblasti ustavnih žalbi u proteklih godinu i sigurna sam da ćemo to postići i u narednom periodu, posebno ukoliko taj napor bude prepoznat i podržan od svih organa vlasti. Drugi cilj jeste otvorenost i transparentnost. Svjesna sam da je neophodno povećati transparentnost u radu Ustavnog suda. U tom pravcu, kao predsjednica, težiću većoj otvorenosti rada suda, u mjeri u kojoj se ne ugrožavaju autonomija, integritet, autoritet i dostojanstvo Ustavnog suda. I pored bojazni što neke odluke ili njeni segmenti mogu biti izvučeni iz konteksta, možemo unaprijediti naš rad u tom pravcu i to ojačavanjem PR službe i popunjavanjem nedostajućih službeničkih mjesta. Prije svega, to ćemo postići unapređenjem sajta kako bi se građanima olakšala pretraga naše prakse, elektronska komunikaciјa i dostupnost svih podataka na pregledan način. Јedan veoma važan segment našeg rada odnosi se i na saradnju s mediјima јer mediјsko izvјeštavanje јe јedan od važnih izvora saznanja za naše odluke.

Negdјe se čini da јe poljuljan uticaj Ustavnog suda i zanemarena njegova važnost u državi. Kako Vi gledate na to?

– Nažalost, ne mogu a da se ne složim s vašom konstatacijom. Očigledno ne postoji svijest nadležnih organa vlasti u pogledu značaja položaja u ustavnom ustrojstvu vlasti koje Ustavni sud ima i nadležnosti u kojima odlučuje. Očekuju se veliki rezultati, česta smo meta kritika, a elementarni uslovi za rad kako bi se ispunilo ono što od njega očekuju građani, prije svega, brzu pravdu, nijesu obezbijeđeni. Zabrinuta sam zbog uslova u kojima radi Ustavni sud kao bedem Ustava, čuvar ustavnosti i zakonitosti, ustavnog i javnog poretka i zaštite građana. Uslovi rada su, između ostalog, jedna od manifestacija nezavisnosti, a uslovi u kojima radi Ustavni sud ne mogu se okvalifikovati kao oni koji pružaju osjećaj nezavisnosti, niti ga kao takvi mogu emitovati. Smatram da država mora pod hitno preduzeti određene mjere po ovom pitanju. Ova podrška se ne odnosi samo na jačanje kadrovskog kapaciteta, već i prostornog, kao i na jačanje finansijskog položaja Ustavnog suda i sudija Ustavnog suda, jer "budžetska nezavisnost" koja je samo garantovana na papiru, dovodi u pitanje optimalno funkcionisanje vršenja ustavnosudske funkcije. Osim toga, u normativnoj nadležnosti trenutno imamo samo dva savjetnika, od kojih će jedan ići uskoro u penziju. Ukoliko, primjera radi, dođe do vanrednih parlamentarnih izbora, mi možemo imati i deset sudija, ali ćemo biti usporeni i moguće blokirani s radom jer jedan savjetnik ne može. U skupštinskoj proceduri se nalazi i Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a gdje organi vlasti pokazuju pasivan odnos prema nečemu što je nama gorući problem. Ovim povodom Ustavni sud je više puta ukazao Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore na značaj usvajanja ovog predloga kao jednog od preduslova da Ustavni sud ostvari rezultate i odgovori očekivanjima građana za zaštitu njihovih prava u razumnom roku. Taj Zakon bi nam omogućio da, poput Skupštine, samostalno biramo stručni kadar, što bi doprinijelo našoj samostalnosti, nezavisnosti i efikasnijem i ažurnijem radu na ustavnosudskim predmetima. Dakle, ako ne budemo istinski ojačali Ustavni sud, izborom profesionalaca sa svim kvalitetima koje treba da posjeduju po Ustavu i Zakonu, jačanjem kadrovskog kapaciteta, suštinskim jačanjem njegove nezavisnosti i samostalnosti, posebno finansijske, imaćemo isti probleme koji će se prenositi iz godine u godinu i nećemo ništa riješiti.

Niko ne smiјe uticati na Ustavni sud

Često se u javnosti pominje navodni politički uticaj na Ustavni sud. Ima li mjesta takvim ocjenama i jesu li sudije oslobođene političkog uticaja?

– Veoma sam svjesna percepcije Ustavnog suda u javnosti, nerazumijevanja organa vlasti položaja i uloge Ustavnog suda u sistemu podjele vlasti. Članom 2 Zakona o Ustavnom sudu propisano je da Ustavni sud odlučuje samostalno i nezavisno o pitanjima iz svoje nadležnosti koja su utvrđena Ustavom. Niko ne smije uticati na Ustavni sud prilikom odlučivanja o pitanjima iz njegove nadležnosti. Zato on jeste i mora biti na braniku zaštite ustavnosti i zakonitosti i prava i sloboda građana/građanki Crne Gore zbog čega će prioritet našeg rada biti unapređenje razumijevanja i povjerenja javnosti, prevashodno jačanjem transparentnosti. Međutim, postoji percepcija političkog uticaja na sud u jednom dijelu javnosti, iz razloga što se često stvara slika da se Ustavni sud bavi samo pritvorskim predmetima i to ukidnim u određenim slučajevima, kao i određenim normativnim predmetima koji su interesantni u trenutnim političkim aktuelnim dešavanjima. Ne možemo spriječiti selektivno iznošenje segmenata odluke koje su vrlo često izvučene iz konteksta, pogrešne zaključke i interpretacije odluka. Takođe smatram da nije na Ustavnom sudu da reaguje na takve navode i pojave, već da autoritetom svojih odluka koje će biti javno dostupne i transparentnošću svog rada poveća povjerenje svih građana u njegov rad.