/ Foto: Srđan Boljević
30/10/2021 u 15:30 h
DAN portalДАН портал
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Bećković: Vrijeme je da se kapela na Lovćenu vrati, ona je simbol pomirenja

Lozinka "Ne damo svetinje" nije značila samo ne damo hramove, već i ne damo jezik i istoriju, kaže akademik

Akademik Matija Bećković kaže da do danas ne prestaje odavno započeto razdvajanje i komadanje svjetovnog od duhovnog Petra Drugog Petrovića Njegoša, a sve ne bi li se sa njim lakše razračunali.

- Nismo li se u to uvjerili i ovih godina u času kad se tadašnja vlast u Crnoj Gori odrekla svoje nacionalne prošlosti? Lozinka "Ne damo svetinje" nije značila samo ne damo hramove, već i ne damo jezik, pismo, ime, istoriju i pamćenje- kazao je Bećković u intervjuu za Glas Srpske.

Govoreći o kapeli na Lovćenu, Bećković kaže da je to Njegošev amanet i zavjet blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija.

- “Sumrak Lovćena”, kako je svoju sliku nazvao Petar Lubarda, bio je i sumrak Crne Gore. Njegoš je ražalovan, a crkva srušena. U međuvremenu je podignuto dvadesetak kapela, ne samo u Crnoj Gori. Vrijeme je da se posle dugog stranstvovanja vrati i Lovćen i kapela na njemu kao simbol ozdravljenja, pomirenja i povratka sebi- smatra Bećković. 

Na konstataciju novinara da je sada na djelu prekrajanje Njegoševog književnog djela u dnevnopolitičke svrhe, Bećković kaže "sva se ta vojska na Njegoša sprema, ali Njegoš ni abera nema".

- Traže ga, a ne treba im. Kad bi htjeli da ga objavljuju u cjelosti, ne bi bilo nikakvih problema. Ali oni ga cenzurišu u namjeri da njihovo mišljenje bude i Njegoševo. Da je Njegoš htio da kaže ono što oni govore. Negdje su našli da se Njegoš negdje jednom na nekoj putnoj ispravi potpisao latinicom i taj potpis stavili na korice “Gorskog vijenca”. Pola sata sam stajao pred izlogom da odgonetnem tu arabesku i nisam uspijevao, sve dok mi knjižar nije utolio radoznalost- navodi Bećković. 

Istakao je da je Sveti Sava živio u 12. vijeku, a najviše stradao u 20. vijeku, dok je Njegoš živio u 19. vijeku, a najviše posmrtno stradao u 20. i 21. vijeku.

- Jedan je spaljen, a drugi sedam puta sahranjivan i još nije sahranjen. Uvlačeni su ni krivi ni dužni u aktuelne događaje, svlačeni na zemlju, povlačeni i tumačeni na najprizemnije i najvulgarnije načine. To su presedani kakvi se u drugim kulturama ne mogu ni zamisliti - zaključio je Bećković.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (0)

Rated 0 out of 5 based on 0 voters
    
Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
29. april 2025 04:52