<p>Особе са инвалидитетом због предрасуда ускраћене и за шансу за посао (Илустарција)</p>

Osobe sa invaliditetom zbog predrasuda uskraćene i za šansu za posao (Ilustarcija)

Bez posla skoro 11.000 osoba sa invaliditetom

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Milijana Ćirković kaže za „Dan“ da je zapošljavanje OSI veoma kompleksna tema i ističe da je biti zaposlen ključni mehanizam za finansijsku stabilnost i uključivanje u društvo

Poslednji zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) pokazuju da u Crnoj Gori posao nema oko 11.000 osoba sa invaliditetom (OSI), od čega je preko 6.700 ili 61,78 odsto žena.

Kako se navodi u izvještaju ZZZ najviše lica sa invaliditetom je registrovano u birou rada Berane oko 2.500 ili 23,4 odsto, zatim 2.100 ili 19,82 odsto i u Bijelom Polje 1.000 ili 9,17 odsto. Posmatrano prema nivoima obrazovanja, najviše lica sa invaliditetom je bez zanimanja i stručne spreme oko 5.300, zatim sa trećim nivoom obrazovanja 2.400 i četvrtim 2.200.

Predsjednica Saveza udruženja paraplegičara Crne Gore Milijana Ćirković kaže za "Dan" da je zapošljavanje OSI veoma kompleksna tema i ističe da je biti zaposlen ključni mehanizam za finansijsku stabilnost i uključivanje u društvo.

– Zaposlenje je jedno od najznačajnijih polja afirmacije ljudskih prava i socijalne pravde, a OSI spadaju u kategoriju teže zaposlivih lica, možemo reći da više faktora utiče na nezaposlenost OSI. To su neusaglašenost sistema obrazovanja i potreba tržišta rada, nedovoljna pristupačnost objekata, kako javnih tako i privatnih, pa mnoga radna mjesta nisu prilagođena za OSI, a to uskraćuje i otežava šansu za biranjem željenih poslova – navodi Ćirković.

Država mora više pomagati

Ćirković kaže da država treba stvarati poslovni ambijent u kojem će se obrazovno radne mogućnosti OSI iskazivati na tržištu rada pod istim uslovima kao i za osobe bez invaliditeta, uz uvažavanje afirmativne akcije.

– Razumije se, sadašnji društveni ambijent je veoma daleko od potreba OSI u kontekstu teme o kojoj razgovaramo. Shodno ovome, pitanje iznosa subvencija neće bitnije uticati na povećanje poslovne integracije OSI ako istovremeno Vlada Crne Gore ne bude kvalitetnije nego do sada multidisciplinarno djelovala na kreiranje poslovnog ambijenta u kojem će zapošljavanje OSI biti uobičajena praksa, a ne tema za rubriku "zanimljivosti" – navodi Ćirković.

Ona ističe da Savez udruženja paraplegičara nastoji da smanji nezaposlenost OSI, te trenutno sprovode projekat koji se tiče zapošljavanja osoba sa invaliditetom sa akcentom na žene.

Ukazuje da je nedovoljna zainteresovanost poslodavca da zaposli OSI, jer i dalje imaju predrasude "da osobe sa invaliditetom nisu u mogućnosti da kvalitetno obavljaju osmočasovne radne aktivnosti".

– Neophodno je i veće osnaživanje OSI. Poboljšati i unaprijediti programe rada na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) kako bi nezaposlene OSI, prošle veći broj obuka, prekvalifikacija, kako bi stekle veće znanje, vještine, samopouzdanje i bile konkuretne na tržištu rada, čak bile i aktivnije u samostalnom traženju posla – ističe Ćirković.

Jedna od nezaposlenih građanki je Helga Miranović koja smatra da veliki broj OSI nema posao zbog predrasuda koje postoje. Ona ističe da zapošljavanjem OSI poslodavac osim povlastica, dobija kompetentnog, odgovornog i korektnog radnika.

– Radila sam za Paradizo i mogu samo da pohvalim na korektnost, tačnost i ažurnost. Ipak CV više ne šaljem nikome, ne zato što sam zbog svojih 50 godina teže zapošljiva ličnost, plus sam i OSI, nego jednostavno ne želim imati mentalnih stresova zbog diskriminacije koju imaju poslodavci prema OSI – kaže Miranović.

Slobodanka Gurešić takođe smatra da su ona i mnoge OSI bez posla zbog predrasuda. Ona ističe da osim dobrog radnika, poslodavac zapošljavanjem OSI dobija subvencije, bespovratna sredstva za opremanje radnog mjesta, kao i pravo na asistenta za zaposlenu osobu sa invaliditetom. Na pitanje koliko često šalje CV za posao, Gurešić kaže da to uradi samo kada vidi dobru priliku, a već ima radno iskustvo u NVO sektoru.