Iz te institucije su "Danu" kazali da bi se istraživanje o oralnom zdravlju crnogorske populacije moralo raditi u saradnji sa drugim institucijama, a izvještajni obrasci za stomatološku zdravstvenu zaštitu još uvijek se dostavljaju na obrascu iz 1978. godine.
Globalna istraživanja pokazuju da je učestalost bezubosti među starijima od 60 godina na nivou od oko 25 odsto. Prošlogodišnje istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije (Batut) pokazalo je da je čak 700.000 građana Srbije bezubo.
Kakvo je stanje po pitanju oralnog zdravlja u Crnoj Gori u brojkama se trenutno ne zna, a iz IJZ naglašavaju da bezubost, uprkos napretku u preventivnoj stomatologiji, i dalje predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu.
Specijalista socijalne medicine iz Centra za promociju zdravlja IJZ Ljiljana Golubović kazala je da je ta institucija upravlja zbirkama podataka u oblasti zdravstva.
– Izvještajni obrasci za stomatološku zdravstvenu zaštitu dostavljaju se još uvijek na obrascu Izvještaj službe za zaštitu i liječenje usta i zuba za određenu godinu. Taj obrazac Izvještaja definisao je Program statističkih istraživanja 1978–82, "Sl. list SFRJ" br. 18/78. Podaci o stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti objavljuju se u publikaciji "Statistički godišnjak o zdravlju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori", koji je od 1999. godine redovna godišnja publikacija Instituta za javno zdravlje Crne Gore – rekla je dr Golubović.
Ona napominje da podaci obuhvaćeni Godišnjakom omogućavaju uvid u organizaciju i kadrovsku strukturu u zdravstvenoj zaštiti, uključujući i stomatološku zdravstvenu zaštitu, rad i iskorišćenost zdravstvenih kapaciteta, registrovana oboljenja u vanbolničkoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, a kroz njih se, kako objašnjava, može pratiti orijentacija stomatološke zdravstvene zaštite, koja je, po njenim riječima, još uvijek orijentisana na liječenje bolesti zuba i usta.
– Podaci iz ovakvog sistema izvještavanja ne sadrže i po svojoj suštini i ne mogu da sadrže podatke na osnovu kojih se izračunavaju pokazatelji stanja oralnog zdravlja, kao npr. KEP indeks. Podaci o stanju oralnog zdravlja – KEP indeks (broj karioznih, ekstrahiranih i plombiranih zuba) (DMFT - Decayed, Missing, Filled Teeth) djece i drugih uzrasnih kategorija, kao i ostali indeksi oralnog zdravlja (npr., CPI, OHI i OHI-S, SiC), dobijaju se i prate isključivo na temelju istraživanja, a po metodologiji koju definiše Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) za ovu vrstu istraživanja, sada već ažurirana metodologija iz 2013. godine, a to je Oral Health Surveys – Basic Methods 5th Edition – objašnjava dr Golubović.
Kako je dodala, od 1938. godine, KEP indeks (K – karijes, E – ekstrakcija, P – plomba) postaje značajan u praćenju distribucijskih trendova karijesa kojima se SZO koristi u svojoj procjeni oralnoga zdravlja, a pokazuje intenzitet, odnosno učestalost karijesa.
– KEP je indeks koji mjeri prosječan broj karioznih lezija kod jedne osobe ili grupe i koristi se za izračunavanje iskustva karijesa (prevalencija karijesa). Predstavlja skraćenicu za prosječan broj karioznih (K), izvađenih (E) i plombiranih (P) zuba. Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao naučnoistraživačka institucija, u procjeni stanja zdravlja stanovništva Crne Gore, pa tako i u procjeni stanja oralnog zdravlja, koristi standardizovane metode, a u ovom slučaju istraživanje procjene stanja oralnog zdravlja dvanaestogodišnjaka u Crnoj Gori radilo bi se u skladu sa preporukama SZO za ovu vrstu istraživanja (Oral Health Surveys – Basic Methods. 5th ed. WHO; 2013). Pošto je to istraživanje koje, na osnovu bazičnih principa procjene stanja oralnog zdravlja, uključuje kliničku procjenu, Institut za javno zdavlje Crne Gore ovakav tip istraživanja može sprovoditi jedino u saradnji sa drugim institucijama (Stomatološkim fakultetom, npr.) i uz saglasnost Ministarstva zdravlja i FZZO, i stoga ne raspolažemo podacima o stanju oralnog zdravlja crnogorske populacije – rekla je Golubović.
Kako je dalje navela, na temelju kliničkog iskustva, raspoloživih podataka o stomatološkoj zdravstvenoj zaštiti, kao i komparabilnih podataka istraživanja o procjeni stanja oralnog zdravlja, broj izvađenih zuba raste sa uzrastom.
– Starenje je prirodan, fiziološki proces koji kod ljudi različito napreduje. Dolazi do brojnih promjena organa i organskih sistema i slabljenja njihovih funkcija. Javljaju se promjene u usnoj šupljini, kao što su gubitak zubi, što otežava žvakanje, propadanja osjetnih ćelija jezika, usljed čega se sve manje osjeća ukus hrane i smanjeno lučenje pljuvačke. U usnoj šupljini osoba starije dobi promjene zahvataju sve dijelove. Veoma je značajno naglasiti da se oralni simptomi javljaju i kod sistemskih bolesti kao što su bolesti srca i krvnih sudova, sistemski i poremećaji imunološkog sistema, oboljenja sistema za varenje, poremećaji bubrežne funkcije, promjene u sistemu žlijezda sa unutrašnjim lučenjem, promjene neurološke funkcije, a ne smije se zanemariti ni uticaj terapije različitim ljekovima za hronična oboljenja – objasnila je Golubović.
Ona ukazuje na izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije o globalnom stanju oralnog zdravlja, prema kojem je globalna prosječna zastupljenost bezubosti kod osoba starijih od 60 godina bila 22,7 odsto, što znači da gotovo četvrtina osoba starijih od 60 godina nije imala zube.
Upitana u kojoj mjeri bezubost utiče na zdravlje cjelokupnog organizma, ističe da su odgovarajući broj i zdravlje zuba važni elementi za dobrobit i kvalitet života.
– Uprkos napretku u preventivnoj stomatologiji, bezubost je i dalje veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu. Bezubost je iscrpljujuće i nepovratno stanje i opisano je kao "konačni marker tereta bolesti za oralno zdravlje". Iako je zastupljenost potpunog gubitka zuba opala u posljednjoj deceniji, bezubost ostaje glavna bolest širom svijeta, posebno među starijim odraslim osobama. Prema najnovijim informacijama, učestalost bezubosti među odraslim osobama starijim od 60 godina bila je 25 odsto – naglasila je Golubović.
Ističe da bezubost predstavlja kompleksan problem koji utiče ne samo na estetiku, nego i na funkcionalnost.
