U školama se ne koriste udžbenici ili priručnici na bosanskom jeziku, a nije uspostavljena ni adekvatna nastava koja bi promovisala jezik, kulturu i naslijeđe ovog naroda, saopšteno je iz Bošnjačkog vijeća povodom 21. februara Međunarodnog dana maternjeg jezika.

- U školskim udžbenicima u Crnoj Gori ne pominje se bosanski jezik, niti pisani spomenici pisani tim jezikom, iako je poznato da je bosanski jezik pisan na pet pisama: glagoljici, bosančici, arebici, ćirilici i latinici. Nema riječi o alhamijado i divanskoj književnosti, pa nema ni sevdalinke koja zauzima jako značajno mjesto u kulturološkom prepoznavanju Bošnjaka - navodi se u saopštenju Bošnjačkog vijeća.

Apeluju da se to stanje promijeni, te da se postojeći nastavni planovi i programi redefinišu i uvedu neophodni sadržaji važni za identitet Bošnjaka i drugih manjebrojnih naroda.

Kažu da će izdanje Bošnjačke čitanke koju će promovisati povodom Dana maternjeg jezika, samo jedan od načina da se, kroz priručnik, omogući da djeca u školama više i bolje upoznaju vlastito jezičko i kulturno nasljeđe.

- Bošnjačko vijeće u potpunosti slijedi evropsku-civilizacijsku tekovinu ljudskih i manjinskih prava i zdušno podržava stav da je raznolikost jezika važan činilac kulturnog i etnološkog mozaika naše drzave Crne Gore, vrijednost koju treba poštovati i njegovati u razumijevanju sa drugima, kroz obrazovni proces, stvaralaštvo i javnu prezentaciju - piše u saopštenju.

Smatraju da je vrijeme da se na nekom od fakulteta u Crnoj Gori obrazuju vaspitači i nastavnici koji će stručno podržavati njegovanje jezičke tradicije ovog naroda i biti kadar na kojem će, kako kažu, počivati njegova implementacija u obrazovnom sistemu i jsvnom životu.

- Očekujemo i da će javni medijski servisi (RTVCG I lokalni servisi) konačno spoznati potrebu i ispuniti zakonsku obavezu, te u javnom medjijskom prostoru, ustanoviti adekvatne redakcije na bosanskom jeziku, koja će proizvoditi sadržaje koji njeguju jezičko, duhovno I kulturno nasljeđe Bošnjaka, kao jednog od naroda u multikulturnom društvu naše države Crne Gore - ističu u saopštenju.

Jezik je temelj naroda

Takođe navode da je maternji jezik temelj kulturnog identiteta i opstojnosti jednog naroda, te osnov za uvažavanje i razumijevanje različitosti.

- Uprkos stoljetnjim osporavanjima, negacijama i asimilaciji, Bošnjaci su istrajali u očuvanju svog maternjeg – bosanskog jezika. On, po svim suštinskim karakteristikama, pripada zajedničkom jezičkom sistemu, sa jezicima Crnogoraca, Srba i Hrvata, naravno uz sve lokalne i regionalne razlike, jednako zaokružen i osoben koliko i bilo koji od jezika ostalih južnoslovenskih naroda - navode u saopštenju.

Kažu da svi Bošnjaci govore bosanskim jezikom.

- To je njegovo historijsko i tradicionalno narodno ime, a pod tim nazivom on je standardiziran i normiran, duže od tri decenije. Bosanski jezik ima svoj pravopis i gramatiku koji propisuju njegovu javnu upotrebu. U državama u kojima žive Bošnjaci - Bosna I Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Hrvatska, bosanski jezik se nalazi u zvaničnoj upotrebi. Takođe, bosanskim jezikom se govori i u bošnjačkim iseljeničkim zajednicama, u Turskoj, Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama - naglašavaju u saopštenju.

Podsjećaju da bosanskim jezikom u Crnoj Gori, prema rezultatim posljednjeg popisa, govori oko blizu 6,97% stanovništva i treći je po brojnosti jezik u Crnoj Gori.

- Bosanski jezik upisan je u Ustavu Crne Gore, i jedan je od jezika u službenoj upotrebi. Zakonom je ustanovljena službena upotreba bosanskog jezika i pisma u svim oblicima javne komunikacije. Dakle, Bošnjaci u Crnoj Gori imaju puno pravo na korišćenje svog maternjeg bosanskog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi, kao i na školovanje na svom jeziku i pismu. U tom kontekstu, ovaj dan je podsjećanje da kontinuirano promovišemo ne samo jezik, već i kulturu, duhovnost, ali podsjećamo na naša jezička prava i tako utemeljujemo čvrste osnove za uvažavanje prava svih koji čine društvo različitosti u Crnoj Gori - dodaje se u saopštenju.

Nadaju se da će u narednom periodu, kako kažu, konačno uspjeti da u saradnji sa nadležnim državnim institucijama stvore uslove za ostvarivanje Ustavom i zakonima utemeljena jezička i druga prava, a sunarodnicima i svim građanima čestitaju Dan maternjeg jezika.