To je kazala odgovarajući na pitanje povodom lista čekanja na pregled kod specijaliste, ali i na dijagnostička snimanja na nivou primarne zdravstvene zaštite, zbog čega su građani prinuđeni da idu u privatne ambulante.

"Dan" je nedavno objavio podatke o listama čekanja kod specijalista u Kliničkom centru Crne Gore, prema kojima samo na Klinici za ortopediju čeka 711 pacijenata.

Ona napominje da je vrijeme čekanja u suštini test otpornosti i pravednosti zdravstvenog sistema.

– Smanjenje tog vremena znači ne samo bržu uslugu već i više povjerenja građana, bolje zdravstvene ishode i sistem koji zaista radi u interesu svih. Vrijeme čekanja nije samo operativni problem – ono je ogledalo efikasnosti, pravičnosti i otpornosti zdravstvenog sistema. Njegovo smanjenje znači dostupniju zaštitu za građane, bolje zdravstvene ishode i veće povjerenje u zdravstveni sistem. Upravo zato je neophodno odmah i odlučno pristupiti rješavanju sistemskih uzroka, umjesto privremenih rješenja, jer odlaganje reformi znači veći pritisak na zdravstveni sistem, produbljivanje nejednakosti i neodrživi rast troškova – i za građane i za budžet, poručila je Brajović.

Upozorila je da "vrijeme čekanja nije samo individualni problem pacijenata, porodica, već jasan signal ozbiljnih sistemskih ograničenja zdravstvenog sistema u Crnoj Gori".

– Naravno, ti izazovi nijesu specifični i svojstveni samo za Crnu Goru, oni su prisutni u velikom broju savremenih zdravstvenih sistema širom Evrope i svijeta – ali se u malim sistemima osjećaju snažnije. Dok, sa jedne strane, podaci ukazuju da raste potreba za zdravstvenim uslugama usljed demografskih procesa poput starenja populacije, činjenice da epidemija hroničnih nezaraznih bolesti sve više opterećuje porodice i zdravstveni sistem kao i sve većih očekivanja građana da im se obezbijedi brža i kvalitetnija dijagnostika, podaci ukazuju da je Crna Gora suočena sa nedostatkom zdravstvenog kadra – ljekara i medicinskih sestara i tehničara, uključujući i neadekvatnu distribuciju kadra po nivoima zdravstvene zaštite i po specijalnostima, istakla je Brajović.

Prema njenim riječima, nedostatak kadra nije jedini razlog koji utiče na dostupnost zdravstvenih usluga i dužinu čekanja.

– Evidentni su i organizacioni izazovi u pogledu modela organizacije pružanja zdravstvenih usluga u Crnoj Gori: neefikasni putevi upućivanja, uska grla u dijagnostici, ograničeni kapaciteti i nedovoljno korišćenje podataka za planiranje i upravljanje listama čekanja. Raspoloživi podaci ukazuju da primarna zdravstvena zaštita ne ostvaruje puni potencijal u smisli svoje učinkovitosti, zbog čega se značajan broj pacijenata upućuje ka specijalistima i bolnicama. Suboptimalna učinkovitost domova zdravlja ima za posljedicu da se zdravstvena zaštita ne samo udaljava od građana, već se stvaraju dodatna uska grla u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti, raste pritisak na sve manji broj zdravstvenih radnika, dok ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu postaje sve skuplje i za građanina i za budžet Crne Gore, ocijenila je Brajović.

Na pitanje da li je za veću dostupnost zdravstvene zaštite građana potrebno obezbijediti i veći budžet za zdravstvo, Brajović kaže da "iz perspektive SZO, rješenje nije samo u većim izdvajanjima za zdravlje i zdravstveni sistem".

– Neophodno je osigurati pametnije i održivo ulaganje, jačanje zdravstvenog sistema u smislu jačanja primarne zdravstvene zaštite kao temelja pouzdanog i snažnog zdravstvenog sistema, planiranje kadrova na temelju pouzdanih i kvalitetnh podataka, efikasnijeg upravljanja listama čekanja, ulaganja u digitalna rješenja, kao i insistiranju na jasnoj odgovornosti na svim nivoima zdravstvenog sistema, ističe Brajović.