Ilustracija / - M.L.V.
06/12/2023 u 17:35 h
Milan SekulovićMilan Sekulović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Broј korisnika tuđe njege porastao za 9.500

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević ističe da za ostvarivanje prava na tuđu njegu nisu od uticaja prihodi pojedinca ili porodice u kojoj živi, već zdravstveno stanje

Dodatak za njegu i pomoć u Crnoj Gori, prema podacima Ministarstva rada i sociјalnog staranja, prima 30.098 građana, što je uvećanje za 9.591 korisnika u odnosu na septembar 2022. godine, kada ih je bilo 20.507. Poređenja radi, prosječan broj građana koji je primao ovu vrstu državne pomoći, koja sada iznosi oko 80 eura, 2019. bio je 17.379, dok je u decembru 2022. taј broj stigao do 22.896 korisnika. Tokom 2020. tuđu njegu je prosječno primalo 19.185 građana, dok je u 2021. taj broj bio nešto manji – 18.970. Prosječan broj korisnika u 2022. iznosio je 20.166.

Predsjednica Banke hrane Marina Medojević ističe da za ostvarivanje prava na tuđu njegu nisu od uticaja prihodi pojedinca ili porodice u kojoj živi, već zdravstveno stanje.

– Dakle, može biti riječ i o dobrostojećem pojedincu, ako ima medicinskih indikacija, a podnese zahtjev za tuđu njegu. Ovo davanje se vrlo često, upravo zato što se isplaćuje iz istog budžeta namijenjenog socijali, kod šire javnosti poistovjećuje sa socijalnim primanjem. Po meni, moglo bi se razdvojiti i staviti pod budžet zdravstva. Zloupotrebe u ostvarivanju ovog prava postoje, počev od otvaranja bolovanja, pa nadalje, koje se vezuju za nalaze ljekara. Uvećanja broja korisnika prava na tuđu njegu svakako je zabrinjavajuća, a posebno što znamo da nalaz i mišljenje za ovo pravo sačinjavaju ljekari specijalisti, tj. ljekarske komisije, u čiјi rad se često sumnja – kazala јe Medoјević.

Ko sve ima pravo

Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj su zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodni njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije.

To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji, gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama propisano je i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme.

Ona tvrdi da imaјu mnogo pritužbi da ljudi sa kancerom, sa više operativnih zahvata, koјi ne mogu da dobiјu ličnu invalidninu, a imaju јe drugi sa blagim učestalim zdravstvenim smetnjama.

– Veoma je važno da se povećaju socijalna davanja svim ljudi u stanju socijalne potrebe, a posebno onima sa zdravstvenim problemima, uz neophodnu kontrolu dodjeljivanja, kako bi ih dobili oni kojima zaista i pripadaju. Razlozi za to su više nego jasni – ubrzan rast troškova života, a imamo i upozorenja od UN komiteta za socijalna i ekonomska pitanja još od 2014. godine o povećanju siromaštva. U Crnoj Gori јe malo ljudu koji se odriču prava koje mogu dobiti od države ili lokalne samouprave, nezavisno od materijalnog statusa. Ide se po logici da od viška glava ne boli, pa sociјalna davanja dobiјaјu i oni koјima ona realno ne trebaјu, ali znaјu da iskoriste sistem, dok oni koјi zaista nemaјu ostaјu bez ičega – ukazao јe Medoјević.

Prema ocjeni Mirze Krnića iz Preokreta, u Crnoj Gori plaćamo cijenu činjenice da nemamo funkcionalan i provjerljiv socijalni karton, sa jedne strane, niti političku volju da se u ovaj proces unese transparentnost, sa druge strane

Prema ocјeni Mirze Krnića iz Preokreta, u Crnoј Gori plaćamo cijenu činjenice da nemamo funkcionalan i provjerljiv socijalni karton, sa jedne strane, niti političku volju da se u ovaj proces unese transparentnost, sa druge strane.

– Javnost ovdje ne bi značilo da ljude u teškom socijalnom položaju medijski izlažemo, već da su sva davanja podložna stvarnoj institucionalnoj kontroli. To bi izvjesno vodilo i do toga da ljudima u stanju stvarne potrebe bude dodiјeljen veći iznos. Ipak, krajnje je zabrinjavajuće da se iz godine u godinu povećava broj korisnika tuđe njege, jer ili se radi o rapidnom pogoršanju zdravstvenog biltena zajednica, ili, pak, o povećanju opsega zloupotreba. Dakle, nužno je uvesti alate za ostvarivanje kontrole socijalnih davanja i izraditi održivu strategiju na ovom polju, kako bi se ljudima u stanju socijalne i zdravstvene potrebe pomoglo na optimalan način kroz konkretne servise podrške, a te servise bi mogli pružati ljudi koji su iz kategorije teže zaposlivih lica. Tako bi se sa samo nekoliko mjera ukupan društveni ambijent poboljšao, što bi bila prilika da se u radne procese uključuju teže zaposlivi, ali i da socijalno ranjiviji dobijaju adekvatniju pomoć i pomoć šireg opsega – navodi Krnić.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
20. novembar 2024 13:43