Ona je istakla da je unazad tri godine, na inicijativu i ozbiljno zalaganje Sindikata doktora medicine, Krivični zakonik dopunjen članom 152 a kojim je definisano da se napad na ljekare tretira krivično-pravno. Po tom članu Zakona, u toku navedenog perioda, tj. u nepune tri godine, izrečene su tri zatvorske kazne povodom napada na ljekare pri pružanju ljekarske pomoći.
– Nadamo se da će Ministarstvo pravde nakon dva posljednja napada na ljekare i nakon rekacije ministra zdravlja, "vratiti" izbrisani član zakona 152 a – očekuje Cerović.
Podsjećamo da je iz Ministarstva zdravlja prije dva dana saopšteno da će Vladi Crne Gore predložiti ispitivanje mogućnosti promjene zakonske regulative kako bi se precizirale i pooštrile kaznene odredbe u slučaju napada i zlostavljanja medicinskih radnika na radnom mjestu i tokom obavljanja službene dužnosti. Ministar dr Vojislav Šimun je tim povodom održao sastanak s potpredsjednikom Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju mr Moma Koprivice, nakon što je 20. jula u nikšićkoj Hitnoj pomoći, napadnuta doktorica prilikom ukazivanja medicinske pomoći, a potom je došlo i do tuče građana u pratnji pacijenta i medicinskog osoblja.
– Kada smo potpuno slučajno, nakon prijave napada na radnom mjestu koleginice iz Doma zdravlja Podgorica, potražili član 152 a zakona, njega nije bilo, dakle, izbrisan je. Odmah smo reagovali dopisom Vladi Crne Gore i Skupštini Crne Gore, pri čemu smo od Ministarstva pravde dobili odgovor da je bila javna rasprava, ali, ističem, mi o njoj nismo ništa znali. Ljekarska komora Crne Gore i ljekari Crne Gore nemaju obavezu da svakodnevno otvaraju sajtove pojedinih ministarstava bez potrebe, dakle, Ministarstvo pravde je bilo obavezno da nas obavijesti o navedenom jer se navedena problematika tiče ljekara. Bez obzira što smo dopisom Ministarstvu pravde precizno objasnili da se "izbrisanim" zakonom štitio integritet ne samo ljekara, kao pružaoca zdravstenih usluga, već istovremeno i zakonom definisano pravo pacijenta na dobijanje adekvatne zdravstvene zaštite, kao i činjenicu da ljekar krivično odgovara za nepružanje zdravstvene usluge koja je, složićemo se, onemogućeno u trenutku narušavanja psihofizičkog integriteta ljekara, iz Ministarstva pravde nismo naišli na razumijevanje – kazala nam je Cerović.
Skupština Ljekarske komore Cre Gore je u junu uputila dopis Skupštini i Vladi u kome oštro protestuju zvog brisanja člana Krivičnog zakonika, te zahtijeva da se napad na ljekare pri pružanju ljekarske pomoći, ponovo kvalifikuje kao posebno krivično djelo. Prethodno su pisali Ministarstvu pravde, odakle su im početkom jula odgovorili da je potreba za brisanjem ovog člana nastala zato što je izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika, uveden pojam "poslovi od javnog značaja", koji obuhvata profesije koje su povezane s povećanim rizikom za bezbjednost osoba koje ih obavljaju u oblastima javnog informisanja, zdravstvene zaštite i pravne pomoći pred sudskim i drugim državnim organima. Kako su naveli, kvalifikovani su i određeni oblici krivičnih djela počinjenih prema licima u ovim profesijama, te da je na taj način predviđena najveća moguća krivično-pravna zaštita i ljekara.
