Borovinić Bojović: Naša zajednička odgovornost je da obezbijedimo ambijent u kojem novinari mogu da rade slobodno
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović uputila je čestitku novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija:
- Povodom Svjetskog dana slobode medija izražavam snažnu podršku svim novinarima i medijskim radnicima koji, često u otežanim okolnostima, istrajno i posvećeno štite pravo javnosti na istinu - kazala je ona.
Borovinić Bojović ističe kako su, slobodni, odgovorni i profesionalni mediji stub svakog demokratskog društva. Njihova uloga nije samo da informišu, već i da podstiču kritičko mišljenje, osnažuju građane i jačaju povjerenje u institucije.
- Na ovaj dan podsjećamo da je naša zajednička odgovornost, a posebno odgovornost donosioca odluka, da obezbijedimo ambijent u kojem novinari mogu da rade slobodno, bez pritisaka, straha i cenzure - navela je ona.
Prema njenim riječime, borba za slobodu medija nije samo borba novinara – to je borba za slobodno i demokratsko društvo u kojem se poštuju različita mišljenja i njeguje kultura dijaloga.
- U svoje lično ime i u ime Skupštine Glavnog grada, upućujem iskrenu zahvalnost svima koji profesionalnošću, etikom i hrabrošću doprinose istinskoj slobodi medija - zaključuje Borovinić Bojović.
SEP: Nema razloga za obilježavanje Međunarodnog dana slobode medija u zemlji čiji je medijski prostor okupiran
Međunarodni dan slobode medija prilika je da ponovo ukažemo na nedostatak osmišljene državne strategije zaštite crnogorskog medijskog prostora i da ponovo osudimo napade na novinare, saopšteno je iz stranke Evropskog progresa SEP.
Kako su istakli, Stranka evropskog progresa se zalaže za slobodne medije i maksimalnu zakonsku zaštitu novinara uključujući i zakonom normirani status službenog lica. Sa zabrinutošću konstatujemo da se u Crnoj Gori i u proteklih godinu dana dogodilo više napada na novinare. Ohrabruje činjenica da su napadi efikasno procesuirani.
- Nažalost, na Međunarodni dan slobode medija, konstatujemo i to da većina elektronskih medija u Crnoj Gori nije slobodna. Medijski prostor Crne Gore je već pet godina okupiran, njime dominiraju politike i maniri uvezeni iz susjedstva – od lažnih ili obmanjujućih informacija, govora mržnje i cenzure, do kontinuiranog plasiranja narativa suprotnog crnogorskim nacionalnim interesima - navode u saopštenju.
Najveću zabrinutost, međutim, izaziva činjenica da vlast ne samo da ne pokazuje nikakvu namjeru da ovo stanje mijenja, već ne pokazuje ni da prepoznaje problem.
- U stanju okupacije medijskog prostora Stranka evropskog progresa smatra prigodne čestitke državnih zvaničnika povodom Međunarodnog dana slobode medija licemjernim - zaključuju iz SEP-a.
Dukaj: Ovaj dan neka nas inspiriše da se borimo za istinu, pravdu i transparentnost
Ministar javne uprave Maraš Dukaj, čestitao je Svjetski dan slobode medija.
- U ime Ministarstva javne uprave, i u svoje ime, a povodom Svjetskog dana slobode medija, svim medijskim zaposlenicima, udruženjima i sindikatima, želim da uputim najsrdačnije čestitke. Ovaj dan neka nas inspiriše da se borimo za istinu, pravdu i transparentnost, i da podržimo sve one koji se svakodnevno trude da nas na pravi način informišu i osvjetljavaju pitanja od suštinske važnosti. Naša dosadašnja saradnja i stalna podrška demokratskim promjenama kojima Ministarstvo teži, je od izuzetnog značaja na putu ostvarenja otvorene javne uprave po mjeri građana. Uz želju da svi segmenti društva kontinuirano preduzimaju aktivnosti neophodne za unapređenje ostvarivanja slobode izražavanja i informisanja kao osnovnog ljudskog prava, još jednom vam svima čestitam Svjetski dan slobode medija - piše u četiriki Dukaja.
Pejović: Sloboda medija nije privilegija – ona je temelj demokratije
U ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime, svim medijskim poslenicima iskreno čestitam Međunarodni dan slobode medija, uz podsjećanje na ogroman napredak koji je Crna Gora ostvarila u proteklih nekoliko godina, saopštio je potpredsjednik Skupštine, Boris Pejović.
- Dok smo 2020. godine bili na poražavajućem 113. mjestu na svjetskom indeksu slobode medija, danas, 2025. godine, zauzimamo visoko 37. mjesto – što je rast od čak 76 pozicija u samo pet godina, i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu - kazao je on.
Ovaj rezultat, ističe, ne dolazi sam od sebe – on je proizvod ozbiljnog društvenog zaokreta, institucionalne stabilnosti i većeg stepena odgovornosti vlasti.
- Danas živimo u nikad slobodnijem društvu, što znači najmanje dvije stvari – vlast nije kao ona nekadašnja, i životni standard koji raste omogućava više slobode, ne samo ekonomske, već i izražajne. Sloboda medija nije privilegija – ona je temelj demokratije. I kada mediji slobodno pitaju, istražuju i kritikuju – to je znak zdravog društva, a ne slabosti vlasti. Srećan Dan slobode medija", zaključio je Pejović u čestitki.
Sindikat medija: Položaj novinara u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost
Na Svjetski dan slobode medija, podsjećamo da položaj medijskih profesionalaca u Crnoj Gori i dalje nije na nivou koji bi garantovao njihovu sigurnost, dostojanstvo i profesionalnu autonomiju. Iako su zabilježeni određeni pomaci, suštinska borba za slobodne medije još traje, saopštioje Sindikat medija.
Kako su kazali, tokom 2024. godine u medijskom sektoru, kao i u ostatku države, došlo je do povećanja zarada, usljed sprovođenja programa Evropa sad 2. Ipak, primanja medijskih radnika i radnica i dalje su ispod državnog prosjeka, odnosno bliža su minimalnoj nego prosječnoj zaradi – koja, osim što je nedovoljna za dostojanstven život, ne odražava značaj koji pripadnici ove profesije imaju u očuvanju demokratskog poretka.
- Nasilje i pritisci na novinare ne jenjavaju. U 2024. u bazi SafeJournalist zabilježena su 24 incidenta, što je značajno više u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 16. U Sindikatu medija nismo zabrinuti isključivo zbog kvantitativnog porasta, već i zbog prirode samih napada – poput brutalnog fizičkog napada na Anu Raičković. Ohrabruje, međutim, što je ovaj slučaj dobio sudski epilog – što je nastavak trenda bržeg rješavanja slučajeva gdje su medijski radnici žrtve. Kao i u prethodnim godinama, Sindikat medija nastaviće da aktivno jača kulturu bezbejdnosti u medijskom sektoru, naročito kada su u pitanju obuke o procjenama rizika te aktivno učešće u uspostavljanju nacionalnog odgovora na bezbjednosne izazove - navode u saopšenju.
Osim fizičke i ekonomske sigurnosti, ističu, jednako je važno raditi na unapređenju psihološke bezbjednosti medijskih radnika i radnica. Kroz više od 170 individualnih sesija u okviru našeg besplatnog servisa psihološke podrške, kao i kroz brojne seminare, radionice i publikacije posvećene mentalnom zdravlju, SMCG nastoji da otvori prostor za brigu o emocionalnom i mentalnom blagostanju novinara i novinarki – jer novinarstvo bez ljudi koji se osjećaju sigurno i podržano nije održivo.
- Neke su kolege ipak dodatno marginalizovane. Kako je poručeno sa izložbe „Iz kadra u kadar: Priče o novinarstvu" koju smo organizovali, u Crnoj Gori postoji oko 230 registrovanih medija, a istovremeno samo oko 15 aktivnih fotoreportera. Većina njih radi za dnevne novine ili strane agencije, dok ih domaći portali gotovo uopšte ne angažuju. To jasno svjedoči o ugroženosti novinske fotografije, koju sve češće zamjenjuju beživotne ilustracije i fotografije snimljene mobilnim telefonima – baš kao što brze i površne vijesti potiskuju segment po segment pravog, profesionalnog novinarstva - dodaju.
Pozitivan iskorak predstavlja novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama koji tek treba da bude primijenjen u punoj mjeri, i koji će, nadamo se, riješiti dugogodišnji problem finansiranja lokalnih javnih emitera ali i uticati na bolji ekonomski položaj zaposlenih u tim medijima. Ipak, sve opštine nisu ispoštovale zakon pri usvajanju budžeta za ovu godinu i Sindikat medija će nastaviti da insistira da se to ispravi a Zakon u potpunosti poštuje.
- I Zakon o medijima, usvojen sredinom prošle godine, donio je nekoliko važnih novina, pa je između ostalog po prvi put regulisano i učešće novinara u izboru glavnog urednika, kao i njegova pozicija u slučaju promjene vlasničke ili uređivačke politike medija", kazali su iz Sindikata medija.
Sindikat medija Crne Gore nastavlja da raste. Okupljamo oko 700 članova, što čini gotovo polovinu zaposlenih u medijima u Crnoj Gori – koji rade u privatnim, lokalnim i javnim medijima. Ponosni smo na sve članove, a posebno na mlade novinare koji svojim entuzijazmom, znanjem i energijom jačaju našu zajednicu. Naša Sekcija mladih pravi sve veće iskorake od kojih je najznačajniji magazin za mlade „Ekipa" čija su dva broja već izašla.
- Ne zaboravljamo na one kojima je najteže. Zajedno sa kolegama i koleginicama iz Evropske (EFJ) i Međunarodne Federacije Novinara (IFJ) podržavamo medijske radnike i radnice koji izvještavaju iz ratom pogođenih područja. Solidarnost medijske zajednice sa medijskim radnicima koji su ubijeni, ranjeni ili uhapšeni u Ukrajini i Gazi, mora biti na mnogo većem nivou a mediji moraju da pozivaju vlade na odgovornost i da javnosti dostavljaju podatke o svim zločinima koji se tamo događaju - navode u saopštenju.
Upravo solidarnost u esnafu mora biti temelj svakog našeg djelovanja.
- Borba za prava, sigurnost i profesionalne standarde je zajednička. Samo složni i organizovani možemo da gradimo medijsku scenu koja služi javnom interesu i čuva slobodu govora - zaključuju.
SPEKTRA: Slobodni smo onoliko koliko i naše novinarke
- Svjedoci smo da se napadi na novinarke i novinare nastavljaju, a da su žene disproporcionalno više targetirane. Podaci Sindikata medija pokazuju da je u prethodne tri godine, od ukupno 53 napada na medijske radnike, čak 31 bio usmjeren ka novinarkama, a samo od početka godine bilježimo napade na Anu Raičković, Dušanku Pejović, Jelenu Jovanović, i Magdalenu Čelanović.
Od fizičkih napada, vrijeđanja, prijetnji smrću, javnih pritisaka i pokušaja institucionalnog zastrašivanja, Crna Gora se mora suočiti sa dugom istorijom nasilja nad novinarkama i novinarima, jer bez toga ničija sloboda ne može biti garantovana - saopštili su iz Asocijacije SPEKTRA.
Pozvali su na prijmenu zakona i zaštitu institucija.
- I na međunarodni dan slobode medija još jednom podsjećamo na izvještaj Evropske komisije, koji navodi da je od naročite važnosti pružanje brze i efikasne primjene zakona i institucionalne zaštite novinara/ki od svih oblika nasilja, uz davanje prioriteta istragama i sudskom praćenju ključnih zastarjelih slučajeva, kao i osiguravanje dosljedne primjene svih zakona koji se odnose na medije i podržavanje politike nulte tolerancije na bilo koji oblik pritiska ili uznemiravanja novinara. Nijedan od navedenih slučajeva nije izolovan, već evidentno potvrđuju nastavak dugogodišnjeg tretmana novinara/ki, a uz njih i svakoga ko svoj glas koristi da rasvijetli sistem koji kapital i profit vrednuje više od ljudskih sloboda i života - ističu iz Spektre.
Kako naglašavaju, svjedoci smo da nam je sloboda da se izrazimo, pobunimo i tražimo odgovornosti ugrožena, da takva atmosfera mnogim političarima odgovara, da institucije drže u zatočeništvu, pa stoga i ne mogu štititi svoje građanke i građane.
- Siguran prostor za rad medijskih radnika/ca ključan je za opstanak demokratije i ljudskih prava. Slobodan medijski prostor ne smije biti privatno vlasništvo, jer se tiče slobode svih nas - zaključuju iz Asocijacije SPEKTRA.
NVO 35mm: Samo slobodni mediji čine slobodno društvo
U zemlji gdje sloboda medija još čeka da postane norma, a ne izuzetak, proslavljamo ovaj dan više kao akt otpora nego kao praznik. I dok se medijska scena polarizuje, zakoni kasne sa implementacijom, a institucije ćute – raste broj onih koji napuštaju profesiju. Oni koji ostaju, rade u atmosferi straha, često izloženi direktnim napadima i prijetnjama samo zato što se usuđuju da istražuju i postavljaju pitanja, saopšteno je iz NVO 35mm.
- Upravo zato, 3. maj koristimo da ukažemo: slobodni i odgovorni mediji nisu luksuz – već uslov za zdravu demokratiju. Kada novinari nemaju slobodu da istražuju, građani ostaju bez prava da znaju. A bez prava da znaju – nema ni odgovornosti vlasti - navode u saopštenju.
Kako ističu, novinarstvo u Crnoj Gori danas liči na rovovsku poziciju: ekonomski obespravljeni, bez kolektivne zaštite, suočeni sa rastućim nasiljem i napadima, novinari su godinama zaglavljeni u istim borbama, bez stvarnog napretka, promjena ili zaštite.
- U posljednje tri godine u Crnoj Gori je registrovano više od 50 napada na novinare, a posebno zabrinjava rast nasilja i uznemiravanja u online prostoru, s nesrazmjerno velikim brojem slučajeva koji pogađaju novinarke. U pozadini svega – slabe institucije - kazali su iz NVO 35 mm.
I pored usvojenih medijskih zakona, još uvijek živimo realnost u kojoj informacije od javnog značaja postaju „službene tajne", a sloboda izražavanja se mjeri tolerancijom moćnika prema kritici.
- Kao nevladina organizacija koja je učestvovala u izradi medijskih zakona i tim koji ima predstavnicu u radnoj grupi za poglavlje 10, NVO 35mm nastavlja da insistira na temeljnoj reformi medijskog sektora i stvaranju bezbjednog, dostojanstvenog i profesionalnog ambijenta za rad novinarki i novinara u Crnoj Gori - dodaju u saopštenju.
Danas ne slavimo. Danas podržavamo. One koji su napadani, one koji izvještavaju pod pritiskom, one koji ne ćute iako ih pritiskaju. One koji istražuju, iako ih progone. One koji govore, iako ih pokušavaju ućutkati. A najviše – odajemo poštovanje i tražimo pravdu za one koji su zbog novinarstva izgubili život.
- U vremenu kada mrak lažnih vijesti, propagande i dezinformacija prijeti da uguši svaki tračak odgovornog novinarstva – ne pristajemo na tišinu. Jer samo slobodni mediji čine slobodno društvo - zaključuju iz NVO 35mm.
CGO: Bez slobodnih medija nema odgovorne vlasti
Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Centar za građansko obrazovanje (CGO) upućuje čestitke svim medijima i medijskim radnicima i radnicama. Nažalost, ni ove godine ne postoje dovoljno objektivni razlozi za optimizam kada je riječ o stanju medijskih sloboda i ukupnom profesionalnom, a naročito ekonomskom ambijentu u kojem novinari u Crnoj Gori rade.
CGO ocjenjuje da medijska scena u Crnoj Gori ostaje duboko polarizovana i politički instrumentalizovana, reflektujeći i šire društveno-političke podjele. To otežava protok vjerodostojnih informacija, urušava povjerenje javnosti i kompromituje razvoj profesionalnog novinarstva zasnovanog na etici, odgovornosti i javnom interesu. U ovom kontekstu, kao veoma pozitivnu i drugačiju praksu ističemo postupak novinara i urednika Nemanje Živaljevića, koji je zbog cenzure napustio medij u kojem je radio.
- Posebno brine činjenica da se odnos donosilaca odluka prema medijima ne mijenja ni nakon političkih smjena. Umjesto jednakog tretmana, i dalje se primjenjuje praksa selektivnog odnosa prema medijima – pri čemu se jednima omogućava, a drugima uskraćuje pristup informacijama, sagovornicima i javnim sredstvima. To direktno urušava demokratske standarde i otežava rad medija koji nastoje izvještavati profesionalno i nepristrasno - ističu iz CGO.
Pored političkih pritisaka na medije, kako naglašavaju, i dalje svjedočimo fizičkom ugrožavanju novinara i novinarki, a brojni teži slučajevi iz prošlosti ostaju neriješeni, što uz nedosljedne reakcije nadležnih institucija stvara atmosferu nekažnjivosti i nesigurnosti. Ipak, pozitivni pomaci postoje – kao što su nedavne presude u slučajevima napada na novinarku Anu Raičković i po tužbi Dragane Šćepanović protiv portala Aktuelno.
DPNCG: Obeshrabrujuće stanje za novinarstvo
Iako načelno država preduzima korake koji se od nje traže iz Brisela – da obezbjedi nesmetan rad novinara i pluralizam medija- ne možemo reći da i ovaj Svjetski dan slobode medija dočekujemo u takvim uslovima.
Verbalni i fizički napadi i govor mržnje, posebno prema novinarkama, ne jenjavaju dok se materijalni položaj zaposlenih u medijima ne popravlja.
Novinari više redakcije svjedočili su u prethodnom periodu da uglavnom nemaju podršku redakcija, uključujući i pravnu u slučajevima kada su bili mete napada, verbalnog maltretiranja, proganjanja i uznemiravanja.
Nesolidarnost i odustvo Granskog kolektivnog ugovora imaju za posljedicu izrazito loš ekonomski položaj novinara, koji je uzročno povezan sa zavisnošću u radu. Nedavna javna objava kolege Nemanje Živaljevića da je cenzurisan, za one koji rade u medijima nije novost, jer dobar dio njih gotovo svakodnevno ima probleme sa tim. Od političkih pritisaka nadređenih u dijelu javnih medija, do cenzure poslodovstava zbog oglašivača i prikrivenog marketinga, uglavnom u privatnim medijima.
Zbog toga sve više ljudi napušta profesiju a sve je manje profesionalaca spremnih da praktikuju objektivno novinarstvo. Da smo lako zamjenjivi, pokazuje praksa u Javnom servisu gdje je dobar dio iskusnih novinara i urednika marginalizovan, dok se u privatnim medijima drastično smanjuje broj zaposlenih a posao nagomilava onima koji imaju ugovore.
Kada su u pitanju napadi na novinare oni se ne smanjuju ali makar je za pohvalu brza reakcija nadležnih. Kaznena politika je na žalost još neadekvatna i jako je malo presuda po osnovu krivičnih dijela, koji se tiču obavljanja posla od javnog značaja.
Pozivamo kolege da zajedno učinimo maksimum napora, kako bi bio potpisan Granski kolektivni ugovor a uz pomoć OEBS-a, Savjeta Evrope i Komisije za istrage napada na novinare unapređene procedure za prijavljivanje i podršku novinarima koji su mete napada.
Sve negativne prakse u konačnom će imati nepovratne posledice za novinarsku profesiju budući da trenutno stanje obeshrabruje mlade novinare i novinarke da nastave, ili uopšte započnu.
Camaj: Zagarantovana prava slobode govora moraju s epoštovati
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj čestitao je 3. maj – međunarodni Dan slobode medija svim predstavnicima štampanih, elektronskih i internet medija:
- Novinarstvo je odvajkada bilo odgovoran poziv jer je predstavljalo uši i oči javnosti. Profesionalizam u novinarstvu poseban je segment u kojem se ne dovodi u pitanje objektivnost informisanja javnosti već se podrazumijeva stvaran prikaz svih uključenih strana kako bi konzumenti mogli dobiti što realniju sliku i donijeti svoj sud o nekom događaju - kazao je Camaj.
Kako je rekao, svako vrijeme nosi svoje izazove pa se oni ni danas, kada su mediji postali dostupni i na telefonima, ne mogu zaobići. Važnost objektivnog izvještavanja zato je neupitna a samoregulacija neizostavan dio novinarske profesije.
- U Crnoj Gori nažalost svjedočimo da postoji kontinuitet obračuna sa predstavnicima medija kao pokušaj gušenja slobode govora što je nedopustivo u 21. vijeku napretka, razvoja i razuma - navodi Camaj.
Zagarantovana prava slobode govora, samim tim i slobode javno iskazanih stavova i kritika u medijima moraju se poštovati a za svaki vid pokušaja ućutkivanja ili zastrašivanja kazne moraju biti brže i veće.
- Uz čestitku za međunarodni Dan slobode medija upućujem i želju da svako nastavi da radi svoj posao odgovorno i po zakonima ove države kako bi mediji mogli da pišu više o temama iz ekologije i ekonomije nego o crnoj hronici - zaključio je Camaj.
