- Samim tim, budući razvoj maloljetničkog pravosuđa mora se usmjeriti ka: izgradnji funkcionalnih i specijalizovanih institucija, kontinuiranoj edukaciji stručnog kadra, razvoju i široj primjeni alternativnih mjera i programa restorativne pravde, kao i jačanju međuresorne saradnje i uključivanje lokalnih servisa i NVO sektora, dio je zaključaka i preporuka iz analize „Mladi pred zakonom – izazovi i rješenja maloljetničkog pravosuđa u Crnoj Gori", koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio u okviru projekta „SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas".
- Autorka analize, advokatica Lara Dedić ukazuje na zabrinjavajuće trendove i izazove u ovoj oblasti, posebno u broju prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela. Prema podacima Monstata, tokom 2024. godine prijavljeno je čak 260 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 196, odnosno na 2022. kada ih je bilo 209. Istovremeno, znatno manji broj slučajeva završio je osuđujućim presudama – 113 u 2022, 123 u 2023. i 97 u 2024. godini. Struktura krivičnih djela pokazuje da su djela protiv imovine najčešća - više od trećine svih slučajeva, dok je oko petine krivičnih djela protiv života i tijela - saopštio je Miloš Knežević, koordinator za razvoj.
Kako je dodao, istraživanje javnog mnjenja sprovedeno u okviru publikacije otkriva i zabrinjavajuću percepciju vršnjačkog nasilja - 65,7 odsto opšte populacije smatra da je ono često ili povremeno prisutno, dok gotovo 60% srednjoškolaca i srednjoškolki potvrđuje da nasilje doživljava u školama i okruženju. Podaci opominju i na normalizaciju nasilja i nedostatak povjerenja mladih u institucije.
- CGO ocjenjuje da navedene brojke pokazuju ozbiljne slabosti u sistemu – od nedostatka specijalizovanih ustanova i kadrova, preko preopterećenosti centara za socijalni rad, do slabog sprovođenja alternativnih mjera i nedovoljne međusektorske saradnje. Umjesto rehabilitacije i resocijalizacije, i dalje se često poseže za zatvorskim rješenjima, iako to nije u skladu ni sa domaćim zakonodavstvom ali ni sa evropskim standardima. Analiza je pokazala i neophodnost standardizacije postupanja i jasnijih protokola u radu sa maloljetnicima, kako bi se izbjegla improvizacija u slučajevima koji zahtijevaju brzu reakciju - ističu.
CGO takođe poziva nadležne institucije da jačaju preventivne programe, otvore specijalizovane ustanove za maloljetnike, unaprijede kadrovske i infrastrukturne kapacitete, ali i da dosljedno primjenjuju zakonske odredbe koje u prvi plan stavljaju zaštitu prava djeteta i resocijalizaciju, a ne represiju. Na taj način kreira se sistem koji mladima pruža novu šansu i podršku da napuste devijantne obrasce ponašanja i razviju se u odgovorne članove zajednice. Dodatno, time se osigurava da zakonska rješenja imaju puni smisao a društvo bi, kao cjelina, bilo sigurnije i pravednije prema mladima u problemu sa zakonom.
- Projekat SRCE: podrška osnaživanju i otpornosti mladih danas sprovodi CGO u partnerstvu sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD), uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i kofinansiranje Ministarstva javne uprave. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost CGO-a i autorke i ne odražava nužno stavove Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave - zaključili su u saopštenju.
