Kako je istakao, posljednjih dana ova žena je izložena besprizornom javnom sramoćenju, mizoginim napadima i targetiranju kroz zloupotrebu njenog prava na privatnost, što ne smije ostati bez brze i efikasne institucionalne reakcije. Jer kada sistem zakasni, digitalni linč se nastavlja i nakon što bura prođe, a žena ostaje ta koja nosi štetu, strah i stigmu. Dodatno, ovo šalje i zastrašujuću poruku društvu u kojem se preko noći postaje nezaštićena žrtva.
- CGO ukazuje da javni prostor ne smije postati mjesto na kojem se intima koristi kao sredstvo napada, ucjene ili disciplinovanja. Niko nema pravo da tuđu privatnost pretvara u javni spektakl. Javna radoznalost, senzacionalizam i „moralni" uzusi ne mogu biti izgovor za ponižavanje i nasilje - navodi Knežević.
On podsjeća da, crnogorski pravni okvir prepoznaje krivičnu odgovornost za objavljivanje ili dijeljenje materijala sa seksualno eksplicitnim sadržajem bez pristanka, kao i za prijetnje takvim postupanjem, uz strože sankcije kada se to čini putem informaciono-komunikacionih tehnologija ili kada sadržaj postane dostupan većem broju lica. To znači da se odgovornost ne može svesti samo na prvog učinioca, već je lanac širenja i distribucije dio istog problema i mora biti obuhvaćen reakcijom institucija.
- CGO poziva ODT i Upravu policije da postupe bez odlaganja, neselektivno i po službenoj dužnosti, kako bi se identifikovali izvor i lanac distribucije spornih sadržaja, te obezbijedilo sankcionisanje svih koji učestvuju u njihovom objavljivanju i širenju, u skladu sa Krivičnim zakonikom, talnije članom 175a - kazao je Knežević.
CGO naglašava da posebnu odgovornost imaju online mediji i društvene mreže portala, gdje moderacija komentara nije tehničko pitanje, već dio zaštite dostojanstva i bezbjednosti u digitalnom prostoru, naročito kada se radi o sadržajima koji proizvode sekundarnu viktimizaciju.
- Ovakvi slučajevi imaju opasne šire posljedice. Kada se nasilje normalizuje, a institucije reaguju sporo ili neadekvatno, šalje se poruka da će žene koje prijavljuju nasilje, pritiske ili nepravilnosti biti izložene javnom ponižavanju, osudi i diskreditaciji bez djelotvorne zaštite, a posljedično to sužava i prostor za bezbjedno učešće žena u javnom životu. Zato ovaj slučaj predstavlja još jedan test vladavine prava: da li institucije štite pravo na privatnost i dostojanstvo i sankcionišu digitalno nasilje ili podstiču nekažnjivost krivičnih djela - zaključuje Knežević.
