- Istovremeno, ukazujemo na one aspekte koje mogu dovesti ovaj princip u pitanje, jer izvrsnost treba štititi i obrazovni sistem ne smije kažnjavati djecu zbog ljudskih faktora koji su sastavni dio odrastanja i učenja. Naime, svrha ove diplome da je dobiju zaista izvrsni učenici, kao potvrdu ne samo kontinuiranog školskog uspjeha, već i izuzetnosti, odnosno priznanje onima koji su prvi među jednakima, polazeći od pretpostavke da su sve dobijene petice zaslužene - navode u saopštenju koje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica.
Zato CGO upozorava da uslovljavanje dodjele „Luče" odličnim uspjehom na eksternoj polumaturi ili maturi može biti prestrogo i dovesti do nepravde prema učenicima koje obrazovni sistem treba da prepozna, podstakne i nagradi zbog dugogodišnjeg truda i talenta. Ovaj kriterijum je posebno problematičan za učenike osnovnih škola, dok je možda opravdaniji kod maturanata.
- Odlični učenici nijesu imuni na stres, tremu i strah, a kod mlađeg uzrasta to je još izraženije. Jedan loš dan, zdravstveni problem ili psihološki pritisak mogu dovesti do slabijeg rezultata na ispitu, čime se višegodišnji rad i dosljedan uspjeh praktično poništavaju zbog nekoliko sati testiranja. Takav pristup nije pravičan niti pedagoški utemeljen, a „Luča" mora biti simbol znanja, rada i izuzetnosti, ali i pravednosti - smatraju oni.
Dodaju da poseban problem je termin polaganja, koji se odvija usred školske godine, kada učenici paralelno pohađaju redovnu nastavu iz velikog broja predmeta (14), odgovaraju usmeno, pišu testove i kontrolne zadatke, te usvajaju novo gradivo. U takvim okolnostima, priprema za eksternu provjeru znanja postaje dodatno opterećenje, što učenike izlaže prekomjernom pritisku u već zahtjevnom periodu.
- Obim gradiva koji je potrebno obnoviti i sistematizovati izuzetno je velik, a učenici osnovnih škola sve predmete polažu u samo tri dana. Takav tempo ne ostavlja prostor da se znanje pokaže smireno i postepeno, već favorizuje učenike koji se bolje snalaze pod pritiskom, što ne mora značiti da posjeduju i više znanja - ističu oni.
Poručuju da kada jedan ispit dobije presudnu težinu, sistem postaje rigidan i zanemaruje niz važnih faktora, uključujući različite stilove učenja, psihološku spremnost djece, ali i neujednačene uslove pripreme. Istovremeno, teret odgovornosti se gotovo u potpunosti prebacuje na učenike, dok se manje govori o odgovornosti sistema, podršci nastavnika i kvalitetu procesa ocjenjivanja tokom školovanja.
- CGO cijeni da eksterna matura može biti važan korektiv, ali ne smije biti jedini presudan uslov za najprestižnije priznanje u obrazovanju. Umjesto isključivog restriktivnog modela, potrebno je obezbijediti dodatnu podršku učenicima u pripremi za eksternu provjeru znanja, kao i razmotriti fleksibilnije modele vrednovanja koji uvažavaju kontinuitet rada, a ne samo učinak u jednom danu - zaključuju u saopštenju koje potpisuje Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica.
