Kako su istakli, zakon je usvojen bez prethodne javne rasprave i bez konsultacija sa stručnom i građanskom javnošću, a predložena rješenja ozbiljno ugrožavaju ustavna i međunarodno zagarantovana prava građana i građanki – prije svega pravo na privatnost, zaštitu ličnih podataka i tajnost komunikacije.
- Posebno zabrinjava što Predlog zakona omogućava pristup svim ličnim i osjetljivim podacima građana/ki bez prethodne sudske odluke, uključujući medicinske, finansijske i druge evidencije:
Predlog zakona o ANB-u predviđa da službenici/e Agencije mogu pristupati svim ličnim i osjetljivim podacima građana/ki – uključujući medicinske i bankarske – iz evidencija državnih organa i pravnih lica, bez sudske odluke, pisanog sporazuma, mišljenja nadležnih organa ili mogućnosti građana/ki da traže zaštitu. Time se dodatno uklanjaju i postojeće, makar simbolične, kontrole, uključujući obavezu da se zna ko je pristupio podacima. Ovakvo rješenje je suprotno preporukama Komiteta UN za ljudska prava i standardima Evropskog suda za ljudska prava, koji zahtijevaju nezavisni nadzor nad ovakvim mjerama kako bi se spriječile zloupotrebe. Izostanak sudskog nadzora, kriterijuma za primjenu mjere i mehanizama žalbe dovodi do toga da ANB stiče neograničenu moć nad ličnim podacima građana/ki, što je ozbiljno kršenje prava na privatnost i vladavine prava - navode iz CEDEM-a.
Kako su istakli, tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji, uključujući lokaciju i komunikacijske navike, bez kontrole suda:
- Predlog zakona ANB-u daje ovlašćenje da bez sudske odluke tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji građana/ki, uključujući informacije o saobraćaju, lokaciji i pokušajima uspostavljanja veze. Time se direktno krše ustavna prava građana/ki na tajnost komunikacija, jer je Ustavni sud još 2014. utvrdio da ovakvo prikupljanje podataka bez sudske kontrole nije dozvoljeno. Sud je jasno naglasio da i podaci o tome s kim, kada i koliko dugo građani/ke komuniciraju, uživaju istu zaštitu kao i sadržaj komunikacije. Neprihvatljivo je da zakon predviđa da direktor ANB-a može sam odobriti ovako ozbiljno zadiranje u privatnost, što ne samo da zanemaruje prethodne odluke Ustavnog suda, već i građanima/kama oduzima elementarnu pravnu zaštitu - navode NVO.
Uvid u informacione sisteme državnih i lokalnih organa, kao i pravnih lica sa javnim ovlašćenjima, bez nadzora nezavisnog tijela ili mogućnosti građanske zaštite:
Predlog zakona omogućava ANB-u da bez sudske kontrole pristupa informacionim sistemima državnih i lokalnih organa, kao i pravnih lica s javnim ovlašćenjima, čime se otvara prostor za neselektivan uvid u izuzetno osjetljive podatke građana/ki – poput zdravstvenih kartona, socijalnih, poreskih i finansijskih informacija. Takva praksa direktno ugrožava pravo na zaštitu ličnih podataka, zagarantovano članom 43 Ustava Crne Gore, koje uključuje i pravo građana/ki da budu informisani o prikupljenim podacima i da traže sudsku zaštitu u slučaju zloupotrebe. Bez nezavisnog nadzora, ta prava postaju suštinski neostvariva.
- Podsjećamo još jednom da su ovakva ovlašćenja već ocijenjena kao neustavna od strane Ustavnog suda Crne Gore i kritikovana od strane Komiteta UN za ljudska prava. I pored toga, Vlada nije predložila uvođenje bilo kakvih garancija koje bi spriječile zloupotrebe i proizvoljnost u radu ANB-a. Ujedno uvođenje zakona na ovakav način – netransparentno, hitnim putem i bez javne rasprave – dodatno narušava povjerenje građana/ki u demokratske procese i institucije - navode iz NVO.
Zbog svega navedenog, zahtijevaju hitno povlačenje Predloga zakona iz skupštinske procedure, sprovođenje sveobuhvatne i inkluzivne javne rasprave o novom zakonskom rješenju, usklađivanje zakona sa Ustavom Crne Gore, zakonodavstvom Evropske unije i međunarodnim obavezama u oblasti zaštite ljudskih prava.
- Organizacije će o ovim pitanjima obavijestiti i relevantne međunarodne partnere i institucije EU koje prate stanje ljudskih prava i vladavine prava u Crnoj Gori - navode iz NVO.
Potpisnice saopštenja:
1. Asocijacija Spektra
2. Centar za građanske slobode (CEGAS)
3. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
4. Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
5. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
6. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
7. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
8. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
9. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
10. GREEN Home
11. Juventas
12. Prima
13. Sigurna ženska kuća
14. SOS PG
15. Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
16. Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR
