Štete trpe gotovo sve grane privrede, ali odgovora države na sve to nema. Ministarstvo poljoprivrede još nije izašlo sa mjerama u oblasti poljoprivrede, koja je posebno pogođena, a s obzirom na dosadašnju praksu neizvjesno je da li će bilo šta i preduzeti.
Direktorica Centra za klimatske promjene na Univerzitetu "Donja Gorica" Ivana Vojinović ukazuje da se posljedice suša osjećaju u gotovo svim sektorima.
– Sektor poljoprivrede je izuzetno osjetljiv zbog zavisnosti od posebnih temperaturnih uslova i dostupnosti vode. Suše smanjuju količinu organske materije u zemljištu, povećavaju potrebu za sistemima za navodnjavanje, ograničavaju rast biljaka i smanjuju dostupnost hrane za domaće životinje. Zbog smanjenja vlage u zemljištu, u ekstremnim godinama dolazi do pada i količine i kvaliteta voća, povrća i ostalih kultura, povećanja troškova navodnjavanja, a produženi periodi suše pogoduju i razvoju bolesti i štetočina. Sve navedeno utiče i na prihode poljoprivrednika, posebno malih proizvođača, koji često ne mogu da priušte modernu opremu, ali i na sigurnost snabdijevanja hranom u zemlji – ističe Vojinović.
Dodaje da suše izlažu sektor šumarstva većem riziku od požara, a što posebno vidimo ovih dana kada Crna Gora gori, gubitku bioraznovrsnosti i slabljenju otpornosti šumskih ekosistema na pojavu bolesti, štetnih insekata, korova i invazivnih vrsta.
– Zbog produženih sušnih perioda i visokih temperatura, očekuje se da će se štete uzrokovane šumskim požarima u budućnosti samo povećavati. Energetski sektor, posebno velike hidroelektrane Piva i Perućica, koje su dominantni proizvođači hidroenergije, sa učešćem od oko 76 odsto u ukupnoj količini električne energije isporučene iz obnovljivih izvora energije, suočavaju se sa smanjenjem proizvodnje zbog niskih vodostaja rijeka u sušnim godinama. To povećava zavisnost od uvoza električne energije i oslanjanje na termoelektranu Pljevlja, čime rastu emisije CO₂ i otežava se eliminacija upotrebe fosilnih goriva, što je preuzeta međunarodna obaveza naše države. Suše ugrožavaju i javno vodosnabdijevanje, posebno u manjim opštinama koje zavise od lokalnih izvora. U ruralnim područjima dolazi do nestašice i smanjenja kvaliteta vode za piće – ukazala je Vojinović.
Naglašava da tokom dugih perioda niskih vodostaja, čak i velike rijeke, poput Morače, presušuju na dužim djelovima korita, što ima teške posledice.
– Turizam, naročito segment vezan za prirodne atrakcije i aktivnosti na vodi, poput raftinga, ribolova i plovidbe, trpi pad posjećenosti i smanjenje prihoda kada su jezera i rijeke presušeni. Ni zdravlje ljudi ne ostaje pošteđeno, pa kombinacija suša, produženih perioda visokih temperatura i niske vlažnosti povećava rizik od dehidratacije, kardiovaskularnih i respiratornih problema – objašnjava Vojinović.
Prema njenim rijčima, projekcije klimatskih promjena za Crnu Goru jasno pokazuju da će se rizici povećavati, a prostor za prilagođavanje sužavati.
- Optimistični scenario iz Četvrte nacionalne komunikacije i Prvog dvogodišnjeg izvještaja o transparentnosti Crne Gore prema UNFCCC (2024) ukazuje na porast prosječnih godišnjih temperatura od oko 2°C do sredine vijeka i do 2,5°C do 2100. godine, posebno tokom ljetnje sezone. Prema pesimističnijem scenariju, prosječna godišnja temperatura mogla bi da poraste za više od 4°C do kraja vijeka, a ljetnje temperature bi se povećale i do 5°C. Takve promjene će intenzivirati brojne klimatske hazarde, uključujući sušu, toplotne talase, pomjeranje vegetacionih zona, promjenu hidrološkog ciklusa, a što će uticati na proizvodnju energije, turizam, poljoprivredu, javno zdravlje, itd. Padavine će u prosjeku biti rjeđe, ali intenzivnije, što će značiti duže sušne periode između kišnih epizoda, povećan rizik od šumskih požara i degradacije zemljišta, kao i izraženije sezonske oscilacije u raspoloživim količinama vode. To može dovesti do situacije u kojoj čak i tradicionalno vlažna područja, poput planinskih regija na sjeveru, doživljavaju ozbiljne nestašice vode u sušnim godinama – ističe Vojinović.
Uprkos sušnom periodu, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić kaže da je ovo ljeto bilo rekordno za to preduzeće i da imaju stabilno vodosnabdijevanje Primorja, gdje je u sezoni rekordna potrošnja.
– Tokom juna, jula i početka avgusta ove godine, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje obezbijedio je uredno i stabilno vodosnabdijevanje svih primorskih opština, uprkos povećanoj potrošnji uslovljenoj intenzivnom turističkom sezonom i lošim hidrološkim uslovima. Zahvaljujući pravovremenom planiranju, modernizaciji sistema i odgovornom upravljanju resursima, nijedan grad na Primorju nije ostao bez urednog vodosnabdijevanja – naglašava Lakušić.
Kaže da su ostvarene rekordne količine isporučene vode u poređenju sa prethodnim godinama, uz istovremeno održavanje optimalnog pritiska u mreži i minimiziranje gubitaka.
– Posebno značajan doprinos stabilnosti sistema imala je odluka o zaustavljanju nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre, čime je obezbijeđeno očuvanje ključnog vodoizvorišta i dugoročna sigurnost vodosnabdijevanja. Naš prioritet uvijek je bio i ostao sigurno, kvalitetno i kontinuirano snabdijevanje vodom Crnogorskog primorja. Rezultati ovog ljeta potvrđuju da dosledno sprovođenje mjera zaštite resursa i odgovorno upravljanje sistemom daju trajne rezultate – rekao je Lakušić.
Navodi i da su kapaciteti lokalnih vodovoda nedovoljni za ljetnje potrebe.
– Lokalni vodovodi na Crnogorskom primorju ne mogu zadovoljiti rastuće potrebe za pitkom vodom, što dovodi do značajnog deficita. Zbog ovoga, Regionalni vodovod ima ključnu ulogu u nadomještanju deficita i ravnomjernoj distribuciji pitke vode na cijelom Primorju, sa kapacitetima projektovanim da zadovolje potrebe svih potrošača. Ipak, zbog predviđenog rasta stanovništva i turizma, biće potrebne dodatne investicije u modernizaciju i proširenje sistema – ukazuje Lakušić.
Ističe da je Regionalni vodovod tokom ljeta radio u punom pogonu i na maksimalnim kapacitetima.
– Ova sezona je bila izuzetno izazovna zbog drastičnog pada izdašnosti izvorišta lokalnih vodoizvorišta, što je predstavljalo realan rizik po uredno snabdijevanje Primorja. Uprkos tome, zahvaljujući brzoj reakciji menadžmenta, tehničkog sektora i svih zaposlenih, sistem je stabilizovan i potrošačima su isporučene sve tražene količine vode – u pojedinim danima i do 175 odsto iznad ugovorenih. Crnogorsko primorje se svake godine tokom ljetnje sezone suočava sa povećanim zahtjevima za vodom, kako zbog porasta broja stanovnika, tako i zbog turističke sezone. Uprkos ovim izazovima, Regionalni vodovod uspješno obezbjeđuje dovoljne količine pitke vode – istakao je Lakušić.
