Crna Gora trenutno ima jedan portal otvorenih podataka koji je pokrenut 2018. godine, ali je portal postao nefunkcionalan nakon sajber napada na državnu informatičku infrastrukturu u avgustu 2022. godine.
Lidija Ljumović iz Ministarstva javne uprave (MJU) kazala je da će novi portal biti upostavljen do 14. decembra, pojašnjavajući da će on biti znatno napredniji od postojećeg.
- Mi smo intenzivno radili na vraćanju portala u funkciju, ali to nije bilo moguće. Uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) izabrali smo firmu koja će raditi na uspostavljanju potpuno novog portala i izvjesno je da će on biti uspostavljen do 14. decembra ove godine - rekla je Ljumović.
- Najveći izazov će biti kako obavezati 1.300 institucija da proaktivno objavljuju podatke - dodala je.
I generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Klarić najavio je da će crnogorski parlament sredinom naredne godine imati sopstveni portal otvorenih podataka. Klarić je ocjenio da je Skupština Crne Gore najtransparentnija u zemlji po pitanju otvorenosti podataka, navodeći da su to potvrdila međunarodna istraživanja.
- Otvoreni podaci su nešto što mora biti jedna od ključnih agendi svakog državnog organa... Sajber zaštita Skupštine je najbolja u Crnoj Gori, a stepenom otvorenosti i transparentnosti jednako štitimo naše institucije - rekao je Klarić.
Predstavljajući regionalni izvještaj o otvorenim podacima i e-upravi na Zapadnom Balkanu, izvršni direktor BIRN Crna Gora Vuk Maraš kazao je da potencijal otvorenih podataka u regionu još uvijek nije u potpunosti prepoznat kao pokretač dobrog upravljanja. U istraživanju su učestvovali timovi iz šest BIRN kancelarija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji
- U cijeloj regiji opstaje ključni problem – zakoni izgledaju bolje na papiru nego što su je to slučaj u stvarnosti, odnosno u njihovoj stvarnoj primjeni. Većina nacionalnih strategija je usklađena sa standardima EU. Međutim, EU je više puta upozorila da je nivo napretka ograničen - kazao je Maraš.
- Nacionalne vlade trebaju razviti strategije za osiguranje procesa upravljanja podacima i dokumentima, sa jasnom hijerarhijom dokumenata, nivoom pristupa i protokom podataka. Zakoni bi trebali propisati koje setove podataka koje institucije moraju redovno objavljivati - dodao je on.
Direktorka Nacionalnog demokratskog instituta za Crnu Goru (NDI) Slavica Biljarska Mirčeski smatra da je za proaktivno objavljivanje otvorenih podataka neophodan zajednički rad različitih zainteresovanih strana.
- Nije to ono što dolazi iz Vlade, već nešto što treba da bude dogovoreno između različitih strana, a ključnu ulogu ima civilni sektor... Neophodno je pitati građane šta njima treba od podataka, a kroz strateška dokumenta ukazati za koje potrebe će se otvoreni podaci koristiti - rekla je Biljarska Mirčeski.
Predsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Pavle Ćupić istakao je da povećanje broja podataka dostupnih javnosti smanjuje prostor za zloubotrebe i korupciju. On smatra da budući portal treba da objavljuje detaljne podatke o dobitnicima javnih tendera, kako bi ASK mogla da ih kontroliše prilikom nadzora finansiraja političkih partija.
- Za rad same Agencije bilo bi o velikog značaja da državne institucije objavljuju što više podataka. Neophodno je da ASK napravi softversko rješenje koje će uvezati sve baze podataka koje posjeduje, kako bi bilo što efektnivniji u radu - kazao je Ćupić.
Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) Zoran Vujičić kazao je da je Agencija, kao drugostepeni organ za zahtjeve za slobodan pristup informacijama, zatrpana ogromnim brojem žalbi po kojima u kratkom vremenskom roku moraju da postupaju.
- Institucije koje ne dostavljaju podatke ne snose nikakvu odgovornost. Tek kad se neko kazni po džepu, makar prekršajno zbog neobjavljivanja podataka, stvari će se promijeniti - rekao je Vujičić.
