Glavne primjedbe odnose se na targetiranje građana koji legalno posjeduju oružje, kao i na široka diskreciona ovlašćenja koja se daju policijskim službenicima.
U uvodnom obraćanju Dragan Dašić, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave, predstavio je na javnoj raspravi koja je organizovana u hotelu “Ramada“ u Podgorici Nacrt zakona o oružju i municiji i ukazao na najznačajnije novine koje su predviđene.
- Predložene odredbe jesu restriktivne, ali imali smo pred sobom dvije tragedije i zaključak Vijeća za nacionalnu bezbjednost - kazao je Dašić.
Nacrtom zakona predviđeno je podizanje starosne granice za podnošenje zahtjeva za nabavku oružja sa 18 na 25 godina, odnosno na 21 godinu za lovce i strijelce. Izuzetak predstavljaju pripadnici Uprave policije, Vojske Crne Gore, Ministarstva unutrašnjih poslova i u slučajevima u kojima je to potrebno Agencije za nacionalnu bezbjednost, za koje ostaje granica od 18 godina.
Dašić je pojasnio da se gro sugestija koje su dobili odnosio upravo na odredbu o podizanju starosne granice.
Nakon centralizacije postupka zahtjev za izdavanje dozvole može se podnijeti u svakoj opštini, ali će se svaki takav zahtjev skenirati i dostavljati centrali MUP-a u Podgorici. Ukinuće se dvostepenost u odlučivanju, pa će MUP donositi rješenje, dok će podnosilac zahtjeva imati pravo da pokrene upravni spor.
Ukoliko zakon bude usvojen period važenja oružnih listova biće smanjen sa deset na pet godina. Takođe, proširen je opseg krivičnih djela zbog kojih podnosiocima može biti odbijen zahtjev za dobijanje dozvole.
- Ministarstvo zdravlja obrazovaće komisiju i jedino ona će biti nadležna za izdavanje zdravstvene dozvole podnosiocima zahtjeva. Zakonom je propisana i mogućnost vanrednog zahtjeva za zdravstvenim pregledom nakon dvije i po godine ukoliko se bude smatralo da je neophodan. Svaka ustanovljena promjena zdravstvenog stanje biće sugerisana Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno Upravi policije - naveo je Dašić.
Još jedna od novina je uvođenje opravdanog razloga za izdavanje oružnog lista, pa će podnosilac morati da dokaže da mu je ugrožena bezbjednost.
- Dozvola za držanje i prenošenje oružja može biti izdata crnogorskim državljanima i strancima sa stalnim boravkom u Crnoj Gori. Ubuduće će samo na Policijskoj akademiji u Danilovgradu građani moći da se osposobljavalju za korišćenje - rekao je Dašić.
U Crnoj Gori, kako je saopštio, postoji oko 12.000 važećih oružnih listova i čak 46.000 koji su istekli, odnosno nevažeći. U većini slučajeva riječ je o ljudima koji su preminuli, pa se mora iznaći neko rješenje za tu situaciju.
- Ovim zakonom tretiraće se striktno legalno oružje. Nelegalno oružje tretira se kroz Krivični zakonik - istakao je Dašić.
Prema njegovim riječima postoji trend pada u odobravanju oružnih listova tokom prethodnih godina. U Crnoj Gori postoji oko 8.000 lovaca i 1.000 strijelaca.
Jovetić: Država treba da organizuje otkup legalnog oružja
Nekadašnji pripadnik službe državne bezbjednosti Rade Jovetić iznio je nekoliko predloga za regulisanje oblasti posjedovanja oružja i smanjenje broja nelegalnog oružja.
- Država treba da omogući legalizaciju oružja, posebno trofejnog koje je onesposobljeno za upotrebu i čuva se npr. na kućnim zidovima. Treba istražiti ko proizvodi eksplozivne naprave i gdje su takve „radionice“ u Crnoj Gori. Smatram da država treba da organizuje otkup legalnog oružja i napravi katalog sa detaljnim podacima o otkupljenim komadima, jer su građani koji su ga kupovali izdavajali za to pozamašna sredstva iz kućnog budžeta - rekao je Jovetić.
Pripadnici kriminalnih klanova i plaćene ubice, po njegovom mišljenju, bili su sigurni da niko od očevidaca njihovih zločina nema pri sebi oružje koje bi mogao upotrijebiti za samoodbranu ili zaštitu drugih, čime im je, kako je istakao, bilo olakšano izvršenje najtežih krivičnih djela.
Smatra da bi broj žrtava masakra koji se 1. januara dogodio na Cetinju bio manji da je na snazi bio stari zakon o oružju, jer bi neko od prisutnih u samoodbrani iskoristio svoje oružje i zaustavio ubicu.
- Svaka čast nevladinim organizacijama, ali u svakoj državi postoje lovci i strijelci. Postoji i Vlada koja ih kontroliše i upravlja zakonima i propisima. Ni u jednoj državi ne postoji ovoliki stepen centralizacije. Nijednu od afirmativnih odredbi iz EU regulativa niste usvojili. Kako će komisija Ministarstva zdravlja moći da prati zdravstveno stanje osoba koje posjeduju oružje kad samo izabrani ljekar ima uvid u nečiju istoriju bolesti - upitao je Jovetić.
Penzionisani policijski službenik Mladen Marković saopštio je da mu nikad u karijeri ni lovci ni strijelci nisu predstavljali problem.
- Dobro bi bilo da se uvede oružni list za nošenje oružja, umjesto postojeće formulacije oružnog lista za držanje i prenošenje oružja koja se upravo odnosila na lovce i strijelce - izjavio je, između ostalog, Mladen Marković.
Učešće u javnoj raspravi uzelo je više članova lovačkih, streljačkih i sportskih udruženja, kolekcionara starog oružja, pravnika, bivših policijskih i vojnih službenika. Predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije saopštili su da će neke od iznijetih predloga i sugestija unijeti u konačnu verziju zakona.
Zakon je stavljen na javnu raspravu 24. januara i ona će trajati do 24. februara. Naredna javna rasprava održaće se u Beranama 21. februara.
