On je Ustavnom sudu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 23 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, koji propisuje različite koeficijente za zvanja u lokalnoj upravi koji se određuje i na osnovu broja stanovnika svake opštine pojedinačno, a za koji Delić smatra da je neustavan.
Članom 23 ovog zakona propisano je da se koeficijenti za zarade zaposlenih u lokalnom sektoru utvrđuju u okviru grupe poslova "C", koju definiše ovaj akt, da se zarade lokalnih funkcionera utvrđuju u okviru grupe poslova "B" i "C", a ne više od podgrupe "B8", dok se koeficijent za utvrđivanje zarade gradonačelnika i predsjednika opština utvrđuje zavisno od broja stanovnika u lokalnoj samoupravi, za opštine koje imaju do 10.000 stanovnika, koeficijent iznosi 15,56, od 10.000 do 50.000 stanovnika 17,29, od 50.000 do 100.000 stanovnika 19,02, a preko 100.000 stanovnika 21,62.
Delić smatra da ovaj član zakona narušava ustavni princip o opštoj zabrani diskriminacije, ukazujući da ovaj princip zabranjuje da se bez razloga ono što je isto ili slično nejednako pravno tretira, tj. ono što je bitno različito tretira kao pravno nejednako.
– Zakonodavac je izjednačio obračun zarade predsjednika opštine sa manjim brojem stanovnika sa starješinom organa iz opštine sa većim bojem stanovnika, dok samostalni savjetnik I iz opštine sa većim bojem stanovnika ima nesrazmjerno veću zaradu do 300 eura – navedeno je u inicijativi Delića.
Dodatno, Delić smatra da je decenijama izražen problem zadržavanja kadra u nerazvijenim sjevernim opštinama i da je spornom odredbom napravljena velika šteta.
Ministar finansija Novica Vuković je, u odgovoru na inicijativu Delića, ocijenio da odredbe člana 23 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru nisu nesaglasne sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima. Vlada je Ustavnom sudu predložila da odbaci inicijativu.
