Porodiliše u KCCG / -KCCG

Demograf Miloš Doderović upozorava: Za devet mjeseci broj umrlih za 1.526 veći nego rođenih

Država treba da preduzme niz mjera, prije svega da pomogne mlade bračne parove u rješavanju stambenog pitanja, da vrati i poveća dodatke za djecu, poboljša poziciju žene na tržištu rada, da obezbijedi spektar prava u kojem ljudi neće biti u strahu da li da zasnuju porodicu i uvećaju je, ističe Doderović

U Crnoj Gori je za prvih devet mjeseci ove godine zabilježen negativan prirodni priraštaj, pa je broj preminulih za čak 1.526 veći od rođenih, pokazuju najnoviji podaci Uprave za statistiku. Prema statističkim podacima, bijela kuga hara u čak 20 crnogorskih gradova i to u: Andrijevici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Cetinju, Danilovgradu, Gusinju, Herceg Novom, Kolašinu, Kotoru, Mojkovcu, Nikšiću, Petnjici, Plavu, Pljevljima, Plužinama, Šavniku, Tivtu, Ulcinju i na Žabljaku. Najgora situacija je u Nikšiću gdje je broj preminulih za 316 veći od rođenih, dok je u Pljevljima ta cifra 308. Jedini gradovi gdje je prirodni priraštaj pozitivan su: Podgorica, gdje je 256 više rođenih nego umrlih, Budva (76), Rožaje (27) i Tuzi (10).

Demograf Miroslav Doderović u izjavi za "Dan" kaže da Crna Gora mora pod hitno preduzeti mjere kako bi spriječila demografski kolaps, jer ukoliko se ovako nastavi Crna Gora je u opasnosti da nestane. On ističe da je negativan prirodni priraštaj, koji je prvi put zabilježen prošle godine, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, a nastavio se i u 2021, rezultat i neoliberalnog koncepta koji u Crnoj Gori vlada više od tri decenije, a kojem je umjesto porodice i građana, bitniji profit.

– O socijalizmu možemo da mislimo i dobro i loše, ali je činjenica da je u to vrijeme porodica bila jača i da smo mi šezdesetih godina prošlog vijeka imali prirodni priraštaj od oko 9.600, a sada smo došli do toga da je negativan. Mi imamo rapidan pad prirodnog priraštaja od 2008, odnosno od svjetske ekonomske krize. Zato država treba da preduzme niz mjera, prije svega da pomogne mlade bračne parove u rješavanju stambenog pitanja, da vrati i poveća dodatke za djecu, poboljša poziciju žene na tržištu rada, da obezbijedi spektar prava u kojem ljudi neće biti u strahu da li da zasnuju porodicu i uvećaju je – ističe Doderović.

On navodi da je na negativan prirodni priraštaj u 2020. i 2021. uticala pandemija virusa korona, ali i nesigurna socio-ekonomska i politička situacija.

– Zato se mora više razmišljati o sigurnosti građana i stabilnosti države. Veliki je problem i neplodnost koja se sve češće javlja kod mladih ljudi. Možda bi bilo dobro da država razmisli i o osnivanju ministarstva za porodicu, koje bi se bavilo rješavanjem ovog problema koji je evidentan. Ukoliko se nešto pod hitno ne preduzme, biće sve gore, jer ovo je tek početak – navodi Doderović i dodaje da neoliberalni koncept treba zamijeniti nekim koji neće brinuti samo o profitu, već će porodicu staviti na prvo mjesto.

Statistika pokazuje da je prirodni priraštaj na kraju 2020. bio minus 196, a negativan trend se samo nastavio i u 2021. Tako je u januaru broj umrlih bio za 278 veći od rođenih, februaru 314, martu 332, aprilu 128, avgustu 86, a septembru 153. Jedina dva mjeseca kada je situacija bila malo bolja su jun i jul, kada je broj rođenih bio veći za 64, odnosno 11, u odnosu na broj preminulih.

Peđa Kraljević, Herceg Novi: Uzrok tako visokom negativnom priraštaju, prevashodno počiva u veoma lošoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji, koja traje decenijama. Mladi zbog teške mogućnosti za zapošljavanjem ili se odlučuju za odlazak u inostranstvo ili predugo ostaju u roditeljskom gnijezdu. Naprosto, oni nemaju, niti im se pruža mogućnost za neko izvjesnije sjutra, pa se teško odlučuju za sklapanje braka i zasnivanje porodice. Plaše se. S druge strane, imamo i medicinske razloge, koji se ogledaju u visokoj prisutnosti neplodnosti, kod jednog od parova.

Dara Vukadinović, Herceg Novi: Državna politika je takva da ne nudi stimulans onima koji žele da rade, da rade i žive od svog rada. Znamo da 30 godina, loše politike, ne može da se promijeni za jedan dan, ali pomak naprosto nije vidljiv. Problem vidim i u velikom iseljavanju ljudi, posebno na sjeveru zemlje, mada ni jug toga nije pošteđen, jer se gase fakulteti, fabrike, prozvodnje nema, pa ljudi odlaze u inostranstvo. Obećanje o ukidanju mini-hidroelektrana nije ispunjeno, pa kada stavite rijeku u cijev, onda se onemogućili da i onaj ko bi živio ili živi od poljoprivrede, može da to i da nastavi da radi. Pretjerana centralizacija takođe je uzrok nepovoljne socio-ekonomske slike. Dakle, sve su to uslovi koji stvaraju nepovoljnu klimu za stvaranje porodice.

Viktorija Tafra, Herceg Novi: Kada imate potpunu neizvijesnost života u jednom društvu, nedostatak perspektive, ali i političke vizije da se ovakva slika promijeni, onda je normalno da se to odražava i na manje rođenih beba. Naprosto, ljudi se u ovakvim okolnosti teško odlučuju za brak i zasnivanje porodice. Do posla se dolazi teško, a sezonsko zapošljavanje zasigurno ne garantuje sigurnost. Da bi se mladi odlučili da odu iz roditeljskog doma, u kojem sigurno ne borave jer tako žele, već zato što moraju, morate im dati priliku za stalnim zaposlenjem i izvjesnijim krovom nad glavom. Svega toga nema, pa se odlazi u inostranstvo za boljim životom. Ako se trend nastavi Crna Gora će biti zemlja starih, ako to već nije.

Miloš Fatić, Bijelo Polje: Teško je objasniti zašto smo došli u ovakvu situaciju da nam je već broj umrlih nego rođenih. Na jednoj strani, makar za ovu godinu, kad je harala pandemija korona virusa to je nekako i moguće objasniti, jer je veliki broj ljudi nakon obolijevanja otišao na onaj svijet. Ipak, mora se puno toga uraditi da se stanje popravi. I to pod hitno. Mjere se moraju preduzimati da se sklapa što više brakova, da se pomaže mladima oko zaposlenja, a onda da se pospješuje rađanje što više djece. Jer, to nam je jedini put da se stanje promijeni.

Marko Božović, Bijelo Polje: Nije baš najbolje stanje kad je u pitanju odnos umrlih i rođenih. Da je brojka u korist onih kojih više nema u odnosu na one koji se rađaju prešla u korist, ozbiljno nas dovodi u situaciju da se krene sa mjerama koje će to promijeniti. Vidim, naša opština, ali ima i drugih koje daju neke nagrade novčane za rađanje jednog, dvoje i troje djece. I da je taj iznos kod nas povećan. To je dobro, ali treba mladim ljudima dati neku sigurnost, da mogu da razmišljaju da zasnivaju porodice i budu roditelji.