U Crnoj Gori još nije ustanovljena jedinstvena baza podataka o slučajevima diskriminacije na nacionalnom nivou, kazala je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Nerma Dobardzić, navodeći da su statistički podaci jedno od ključnih mjerila i pokazatelja o prisustvu neke pojave u društvu.

Ona je, kako je saopšteno iz institucije Ombudsmana, imala prezentaciju o praksi rada sektora za zaštitu od diskriminacije na onlajn radionici Savjeta Evrope o postupanju u slučajevima govora mržnje, kroz poboljšanje prikupljanja podataka, piše agencija Mina.

Dobardzić je kazala da institucija Zaštitnika vodi bazu podataka koja je inovirana prije par godina.

"Podaci su podijeljeni po osnovima, područjima, oblicima i načinu okončanja (podnosilac, opština, lice lišeno slobode, grupa povrijeđenog prava, povrijeđeno pravo, drugo povrijeđeno pravo, način povrede, status) što činimo dostupnim javnosti putem naših polugodišnjih i godišnjih izvještaja i preko web sajta”, kazala je Dobardzić.

Ona je istakla da još nije ustanovljena jedinstvena baza podataka na nacionalnom nivou, i da Institucija kontinuirano predlaže uvođenje takve baze podataka, kojoj bi Zaštitnik imao pristup.

Dobardzić je kazala da na zahtjev Zaštitnika državni organi (Sudski savjet, Osnovno državno tužilaštvo, Sudovi za prekršaje, Viši sud za prekršaje, Uprave policije, Uprave za inspekcijske poslove) dostavljaju statističke podatke vezano za slučajeve diskriminacije.

Kako je navela, nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti 2021. – 2025. jedna od obaveza Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava je uspostavljanje i objedinjavanje evidencije o slučajevima diskriminacije po osnovu pola i roda.

“Pa očekujemo da će pored obaveze koja proističe iz datog dokumenta koja se odnosi na diskriminatorni osnov pol i rod, biti proširen i na sve druge diskriminatorne osnove”, rekla je Dobardzić.

Govoreći o predmetima u radu, ona je navela da je izraženo prisustvo govora mržnje i dalje razlog za zabrinutost i zahtijeva angažman zajednice, prvenstveno institucija sistema

“Na osnovu dosadašnje prakse može se zaključiti da se na govor mržnje najčešće reaguje procesuiranjem u prekršajnom postupku ili izricanjem mjere upozorenja, dok vođenje postupaka krivičnopravne prirode još uvijek predstavlja izuzetak”, rekla je Dobardzić.

Prema njenim riječima, pogrešno shvatanje granica slobode izražavanja i zlonamjerno prekoračenje, naročito u onlajn svijetu, veoma često prelazi u otvoren govor mržnje, a reakcije na takve slučajeve najčešće proizvode novi govor mržnje.

“Neprimjerena komunikacija, govor mržnje i senzacionalistički narativi u medijima postali su jedan od najvećih problema u oblasti javnih komunikacija”, kazala je Dobardzić.