
On je kazao, komentarišući to što je traženo odlaganje primjene Zakona o šumama jer se nijesu stekli uslovi za njegovu primjenu, da bi taj propis trebalo potpuno izmijeniti.
– Tada su nas poslanici optuživali da smo maliciozni, da ne znamo o čemu pričamo, posvetili nam više partijskih saopštenja, a na kraju usvojili zakon u izvornom obliku, odbijajući pritom i više desetina amandmana koji su za cilj imali da ublaže posledice zakona. Iako je osnov ovog zakona prestanak koncesionog modela upravljanja šumama koji je počev od 2008. godine uništio naše najbolje šume i obogatio par desetina pojedinaca, prikriveno je u samom zakonu da će upravo koncesionari biti ti koji će imati najveći benefit od "noviteta" u zakonu – istakao je Dragićević.
Dodaje da je u novom zakonu predviđeno osnivanje državnog preduzeća koje će doznačavati, sjeći, lagerovati i prodavati posječenu šumu.
– Kako je fizički nemoguće da ova kompanija ima mehanizaciju u svim krajevima Crne Gore, predviđeno je da za račun tog preduzeća kao podizvođači šumu sijeku i izvlače sadašnji koncesionari, koji već imaju i opremu i zaposlene. Tako će koncesionari sprovođenjem ovog zakona sada od strane države biti plaćeni za izvlačenje i sječu šume (što su prije radili o svom trošku) i kasnije se javljati na licitaciju da po unaprijed maksimalno određenim cijenama istu tu šumu kupuju.
Tehnički, koncesionari će opet sjeći, izvlačiti i kupovati najbolju šumu Crne Gore po smiješnim cijenama, mali drvoprerađivači neće moći do sirovine i ostaćemo na istom. A to nije dobro – naglasio je Dragićević.
Podsjeća da upravo poslanici vladajućeg SNP-a, čiji je resor Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Uprava za šume, traže odlaganje primjene ovog zakona, što je, kako ističe, jedino realno, jer u ovom trenutku nije sprovodiv.
– U svim ozbiljnim strategijama koje su rađene od 2013. godine predviđa se da bi realno učešće drvoprerade u BDP-u moglo biti oko 13,5 odsto. Međutim, ono je godinama na svega 0,5 procenata, jer šumarskoj mafiji i sa njima povezanim licima nije odgovaralo da razvijaju drvopreradu, nego da izvoze pelet, oblovinu i sirovu građu – ukazuje Dragićević.
Коментари (1)
Оставите свој коментар