Obraćajući se prisutnima, Đurašković poručio je da su Belvederski događaji opomena, ali i putokaz da Crna Gora i Cetinje nikada neće pokleknuti pred nepravdom, da se čast ne može poništiti uredbom, i da se istina ne može ugušiti rafalom i silom.
- Jer, kao što tadašnji režim nije uspio da iskorijeni ljubav prema Crnoj Gori iz srca onih koji su s ponosom krenuli put Cetinja, tako ni danas, uprkos pokušajima da se obesmisle naši simboli i jezik, da se zamagli naš identitet, da se oduzme ono što je naše po rođenju, neće uspjeti da ugase plamen slobode u crnogorskom biću - kazao je Đurašković.
On je poručio da je Crna Gora vjekovima znala da trpi, ali, kako je naveo, nikada nije znala da kleči: "jer u njenim temeljima nije ugrađena poslušnost – već otpor; nije ugrađena pokornost – već prkos i zato danas polažemo vijenac ne na spomenik, već na vječnu obavezu da čuvamo ono što su naši preci sanjali, za što su živjeli i za što su izginuli", zaključio je Đurašković.
Predsjednik UBNORA Cetinje Borislav Pravilović naveo je da su događaji sa Belvedera prećutani u školskim udžbenicima, te da je njihov značaj ogroman jer je riječ o prvom javnom otporu ideji gašenja crnogorske državnosti 1918. godine.
- Događaji iz 1936. godine su jedan od simbola otpora unitarističkom režimu i preteča kasnijih rasprava o crnogorskom identitetu. Oni su važan segment u razvoju crnogorske nacionalne svijesti koji se nastavio i tokom SFRJ, a posebno došao do izražaja pred referendum 2006. godine - poručio je Pravilović, dodajući da današnji događaj nije samo skup obilježavanja slavnih datuma, već prkos i nepristajanja na odricanje od crnogorskih korijena i ponosa.
Polaganjem vijenca na Belvederu, Prijestonica Cetinje i UBNORA Cetinja se sa dubokim poštovanjem prisjećaju rodoljuba koji su na Belvederu položili živote za ideale slobode, ravnopravnosti i nacionalnog dostojanstva – ideala koji ostaju temelj savremene Crne Gore.
