Novi Zakon o medijima unaprijediće položaj novinara i urednika, poručio je direktor Media centra, Goran Đurović, na javnoj raspravi o medijskim zakonima, održanoj danas u Bijelom Polju.

On je istakao da je trenutni položaj medijskih poslenika daleko od željenog, ali vjeruje da će se, usvajanjem novog zakona, koji je trenutno na javnoj raspravi, ta situacija znatno promijeniti.

-To znači veću slobodu za rad novinara, ali i veći uticaj na ono što jeste svakodnevni rad medija, kazao je Đurović.

Đurović je naglasio i da će novim Zakonom o medijima biti obuhvaćeni i portali, s obzirom  na činjenicu  da se primjenom profesionalnih standarda na portalima trenutno niko ne bavi.

- Mi se nadamo da će se to prihvatiti nakon ove javne rasprave, jer su portali sada potpuno van zakona, njima se niko ne bavi, a cilj nam je da budu obuhvaćeni radom Agencije za elektronske medije, koja u nekom narednom periodu može da preraste u Agenciju za medije, obuhvatajući tako i štampane medije, portale i elektronske medije. Vidjećemo da li će se to desiti i da li će biti razumijevanja od strane Minstarstva kulture i medija, ali i poslanika u Skupštini Crne Gore, naveo je Đurović.

Posebno se osvrnuo na potrebu da se novim zakonom propiše koja je to minimalna sopstvena proizvodnja medijskih sadržaja.

- Do sada je to u zakonu bilo dosta nejasno propisano, a, iako je bilo predviđeno da u okviru svojih sadržaja makar 10 odsto vijesti i informacija bude posvećeno teritoriji koju pokrivaju svojim đelovanjem, ta norma je bila dosta loše primjenjivana. Zato je naša inicijativa da ta sopstvena produkcija bude bar 20 odsto od ukupnog sadržaja, kako bi građani dobijali informacije koje su važne za njihov svakodnevni život. Takođe, kod nas je izražen uticaj regionalnih medija, pa  ukoliko se ne nametne neki minimalni procenat proizvodnje sadržaja koji su posvećeni Crnoj Gori, možemo očekivati da ne bude medija koji će se uopšte baviti onim što jeste život naših građana. Upravo ta anomalija treba da bude popravljena novim medijskim zakonima, podvukao je on.

Đurović je napomenuo da su imali i više inicijativa i zahtjeva kada je riječ o Zakonu o javnom medijskom servisu Radio-televiziji Crne Gore.

- Ipak, aktuelnim nacrtom je predviđeno da primjena tih novih propisa i zakonskih rješenja započene tek za tri godine, kada aktuelnom Savjetu i menadžementu Radio-televizije Crne Gore istekne mandat. Međutim, s obzirom na to da  je rijč o novim kriterijumima koji treba da dovedu do profesionalnijeg rada tih organa, smatramo da primjena propisa treba da se desi odmah, neposredno nakon usvajanja,  a ne da se odlaže za naredni period, naveo je Đurović.

Ipak, on je istakao da 74 elektronska medija u Crnoj Gori, komercijalna i javna, nemaju šanse da opstanu, jer ne postoji način da se toliki broj medija finansira.

- U tom smislu, jako važno pitanje je i koliko se novca opređeljuje komercijalnim emiterima za marketing, jer, iako taj novac nije veliki, on izlazi van okvira naše zemlje, zahvaljujući medijima koji ne poizvode ništa u Crnoj Gori, već reemituju sadržaj, uglavnom medija iz Srbije, a uzimaju novac od marketinga. Ta situacija mora da se promijeni  ukoliko neko misli da ovđe radi  i da nastavi da se bavi novinarskim poslom, pojasnio je Đurović.

Napomenuo je i da će u skladu sa novim Zakonom o medijima, mediji morati da donesu Statut kojim će biti određen postupak izbora glavnih urednika, na način što će se makar saslušati mišljenja novinara.

- o je novina koja je preuzeta iz hrvatskog zakona o medijima i ja se nadam da će biti prihvaćena od strane poslanika i da ćemo imati priliku da tu vidimo direktniji upliv samih novinara u ono što jeste odlučivanja o njihovoj sudbini, kazao je direktor Media centra.

Poručio je i da se novinari sami moraju izboriti za svoj bolji položaj.

- Niko ne može doprinijeti tome da novinari imaju bolji položaj dok to sami ne urade i to tako što će poštovati profesionalne standarde i principe, što će znati da odbiju da rade ono što su nalozi koji ih ’guraju’ u neprofesionalizam. Dakle, uz veći broj održivih medija - što znači manji broj ukupnih medija, uz veći integritet novinara, uz drugačiju organizaciju rada medija, popraviće se i položaj novinara. To se naravno neće desiti odmah,  a zavisi i od usvajana ovih medijskih zakona koji su na javnoj raspravi, naglasio je Đurović.

Saopštio je i da je javna rasprava o Zakonu o medijima, Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama i Zakona o javnom medijskom servisu RTCG počela 8. novembra, a traje 40 dana.

- Nadamo se da će se do kraja godine ovi zakoni naći u Skupštini, ukoliko budu odgovorni poslanici, a  prije svega Vlada, jer ako ih ne usvojimo do tada,  postoji mogućnost da izgubimo neke evropske fondove, napomenuo je Đurović.