Takođe, u hangaru MUP-a je i fiksni rezervoar za helikopter BEL kapaciteta od 1.500 litara vode, koji se ne koristi. Iz MUP-a su nam kazali da će na pitanja u vezi sa ovim avionima odgovoriti u narednom periodu.
Penzionisani vazduhoplovni inspektor Predrag Boljević poručuje da bi valjalo prozvati presjednika parlamenta Andriju Mandića, potpresjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi Aleksu Bečića i ministra Danila Šaranovića, čiji kadar upravlja Direktoratom za vanredne situacije, u čijim hangarima već pet godina leži `zamrznut kapacitet` od jednog i po kanadera (7.500 litara vode).
– Dva AIR traktora kapaciteta od po 3.000 litara vode i fiksni rezervoar za helikopter BEL kapaciteta od 1.500 litara vode ili drugih protivpožarnih hemijskih sredstava koji nam je davno, davno donirala Amerika, a mi nemamo na što da ga montiramo jer je, gle čuda, vazda jedan helikopter na remontu dok gori Crna Gora i tražimo pomoć, ocjenjuje Boljević.
Podsjeća da je jedan AIR traktor oštećen 22. decembra 2020. prilikom gašenja požara u rejonu Sutomora, a drugi 22. juna 2021. prilikom gašenja požara u okolini Podgorice.
– MUP ni do dan-danas ne umije pronaći ko ga umije popraviti!! Ne umije ili je u pitanju što drugo, ali 7.500 litara vode godinama leži na aerodromu Podgorica i ne gasi požare po Crnoj Gori, dok moljakamo po bijelome svijetu i komšiluku druge za pomoć, upozorio je u izjavi za "Dan" Boljević.
Profesor za upravljanje krizama na Univerzitetu Donja Gorica Mehmedin Tahirović kazao je u izjavi za "Dan" da punih 17 godina neprekidno i u medijima naglašava da naš sistem zaštite i spasavanja nije prilagođen evropskim standardima. Tahirović kaže da još nije nivo planiranja kriznih situacija i odgovara na njih doveden na nivo kako se to radi u odjeljenju NATO-a, bez obzira što smo postali članica Alijanse.
– To je bio i uslov prilikom ulaska da moramo to prilagoditi NATO sistemu. Međutim, ni dan-danas to nije urađeno. Tako da naš sistem zaštite i spasavanja postoji fiktivno, ali u suštini nema ni sposobnosti, ni kapaciteta da odgovori izazovima koji su pred Crnom Gorom. Crna Gora je prevashodno turistička država sa prirodnim resursima koji privlače ljude iz cijelog svijeta. Naša bogatstva su more, planine, šume, infrastruktura. Kada su u pitanju požari, tu imamo različite sposobnosti, od lokalne samouprave do lokalne samouprave. Imamo posebne vatrogasne službe i u Herceg Novom, Kotoru i Budvi koje su na višem nivou. Ostale nijesu adekvatno popunjene, niti su ljudi koji rade adekvatno obučeni. Imamo na stotine penzionisanih vojnih lica i policajaca koji odu mladi u penziju koji bi se mogli preorijentisati za ovu vrstu posla. Međutim, rade kao taksisti, noćni čuvari, a naše službe zaštite i spasavanja poluprazne, ističe Tahirović.
Ukazuje da ne postoje kompatabilnosti u planiranju požarne sezone sa mehanizmom Evropske unije za krizne situacije i sa NATO odjeljenjem za planiranje odgovora na vanredne situacije i upotreba resursa za te namjene.
– I mi u tim situacijama dolazilo u kolaps, koji nas je zadesio. Ovo što se sada desilo je isto kao snijeg kada nas iznenadi zimi. Isto naš Direktorat za zaštitu i spasavanje dao je saopštenja za građane da vode računa kako se ponašaju, da ne bacaju opuške kroz prozor, da ne pale vatru na otvorenom. Pitam se šta su oni preduzeli da bi službe adekvatno postupale. Ako imamo jasno definisano koja su ključna i prioritetna mjesta rizična od požara, zašto na njima nema dežurnih čuvara, zašto nema dronova koji su u kontaktu sa tim čuvarima, zašto nema komunikacije na terenu kako bi se izbjegla katastrofa? Ovo je katastrofa za Crnu Goru. Ogromni su materijalni gubici koji se ne vide, a koje će neko da plati, a to će biti građani. Naravno gubici ljudskih života, u ovom slučaju pripadnik Vojske Crne Gore, koji je bez određenih sposobnosti za obavljanje poslova u ovim uslovima, srcem i hrabrošću pristupio, i dao svoj život za građane, materijalna dobra i svoju državu. Treba pristupiti izradi sistema koji je sličan Sloveniji, to je formiranje Uprave za civilnu zaštitu Crne Gore, koja će imati regionalne centre. Slovenci imaju 13 regionalnih centara i godišnje obučavaju po 6.000 građana za različite situacije koje su moguće, navodi Tahirović.
Poručuje da civilna zaštita Crne Gore mora krenuti u proces edukacije i obuke građana kako da se ponašaju u tim okolnostima.
– Mora se donijeti zakon o civilnoj zaštiti i ona treba da precizira šta su obaveze i odgovornosti građana i institucija. Premijer Milojko Spajić je izjavio da je nemoguće da svi požari na teritoriji Crne Gore budu izazvani u jednom danu, ali on bi morao da da odgovor i šta uraditi u takvim okolnostima, ističe Tahirović.
Predlaže da se formira civilna zaštita koja bi bila pod rukovodstvom Ministarstva odbrane, jer ono ima i resurse i kapacitete za edukaciju i obuku građana.
