Dva najveća i najbrojnija granska sindikata u državi - Javne uprave i pravosuđa i Prosvjete - potpisali su Memorandum o saradnji kako bi konačno uticali na reformu sindikalnog sistema u Crnoj Gori. Memorandum su potpisali čelnici sindikata Nenad Rakočević i Radomir Božović.
Reforme i modernizacija rada u sindikalnom svijetu kod nas je neophodna i neupitna činjenica. Priraslost sa foteljama, odnosno smjenjivost i odgovornost moraju biti prioritetni principi. Bez novih energija, aktivacija mladih, brisanja granica, kao i stvaranje saradnje i međusobne podrške u vidu ovog sporazuma između sindikata nešto je što je neophodno kako bi se vratilo povjerenje u sindikate, kao i mogućnost aktiviranja kritičnih masa nezadovoljnih radnika u borbi za bolja i kvalitetnija prava, kazao je za Portal "Dan" Nenad Rakočević, predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa CG.
- Konkretni trenutni zajednički ciljevi naša dva sindikata su uvećanje zarada kroz pregovore Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno kroz pregovore kolektivnih ugovora, vraćanje toplog obroka i regresa, donošenje Zakona o sindikatima, izmjene Zakona o štrajku, povoljniji uslovi za penzionisanje i uvećanje penzija, organizovanje zajedničkih protesta i štrajkova u slučaju loših odgovora i rješenja od strane poslodavaca na naše zahtjeve - navodi Rakočević.
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović ukazao je da jedan od gorućih problema Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čije odredbe stupaju na snagu od 1. jula kojima je predviđeno značajno uvećanje zadara doktorima medicine i univerzitetskim profesorim, i nikome više.
- Raspon uvećanja zarada ljekarima i univerzitetskim profesorima ide od 30 do skoro 64 odsto. Tako će koeficijent profesorima u srednjim i osnovnim školama biti tri puta manji nego univerzitetskim profeosima ili ljekarima specijalistima. Uvijek je to bilo manje, i treba da bude manje, ali je odnos jedan naprema tri nesrazmjeran. Da ne pričamo o državnim službenicima, policajcima ili novinarima – kazao je Božović.
On je podsjetio da su topli obrok i regres izgubljeni prije destak godina, te da su te stavke ostale samo u moćnim državnim preduzećima poput Elektroprivrede.
Sindikalci se memorandumom obavezuju na svaku vrstu podrške i pomoći u pojedinačnim aktivnostima, kao i u borbi za rješavanje internih problema.
- Godinama smo ukazivali na loš sistem zarada uspostavljen Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, prepoznajući ga kao nepravedan, i istovremeno pokušavali da kroz sindikalne mehanizme doprinesemo njegovom poboljšanju. Podržali smo program „Evropa sada“ u dijelu uvećanja minimalne zarade. Istovremeno smo iskalizali neslaganje u odnosu na pojedina rješenja. Ona su se odnosila na to da uvećanje zarada nema efekta ako bude praćeno inflacijom i uvećanjem cijena, ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje probudilo je zabrinutost u funkcionisanje zdravstvenog sistema i javne zdravstvene zaštite kao onog oblika zdravstvene zaštite koji je skoro jedini dostupan našim članovima i slično. Program je doveo do poremećaja službeničkog sistema zarada jer je novim obračunom osnovne zarade došlo da je minimalna zarada izbrisala razlike u zvanjima, školskoj spremi, složenosti i odgovornosti poslova, posebno u dijelu najnižih službeničko-namješteničkih zvanja, tako da je došlo do situacije da zaposleni koji rade na različitim poslovima, različitim zvanjima, sa različitim minulim radom i sl. primaju istu ili nezantno različitu zaradu - navodi Rakočević.
Rakočević ističe da su zaposleni došli u položaj gdje je neophodno novo uvećanje plata, ovaj put kroz uvećanje koeficijenta složenosti poslova, putem novog Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, odnosno kroz Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa koji bi ubuduće regulisao ovo pitanje. Takođe, mora se iznaći rješenje za vraćanje toplog obroka i regresa.
Pojašnjava da se radilo na izmjenama Granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa još od 2016. godine. Takođe ističe da od 2017. pokušavaju da potpišu izmjene i dopune GKU-a.
- Formirana je radna grupa, pregovori su vođeni intenzivno u toku druge polovine 2021. godine i došli su do samog finiša i formalizacije kroz potpisivanje. Međutim, tada je sve stalo, odnosno izabrana je nova vlada. Od nove vlade očekujemo finiširanje dosadašnjeg rada na izmjenama i dopunama GKU-a - kaže Rakočević.
Sindikat je 2021. pokrenuo kolektivni spor sa Vladom pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova zbog nepotpisivanja GKU-a, što je dovelo do pregovora.
- Posebno značajna stavka u predlogu izmjena i dopuna GKU-a je postignuta usaglašenost povodom načina rješavanja stambene problematike, odnosno kroz stambenu zadrugu našeg sindikata koja bi trebalo biti osnovana u partnerstvu sa Vladom, a odnosila bi se po prvi put na ovaj način i na zaposlene u državnoj i lokalnim upravama. Posebnim sporazumom bi se definisali detalji, a kroz iskustva drugih već odavno postojećih stambenih zadruga kaže Rakočević.
SUP je aktuelizovao temu primjene minulog rada zaposlenima koji rade na poslovima staža osiguranja sa uvećanim trajanjem. Taj problem se, pored zaposlenih u Upravi policije, odnosi i na djelatnosti koje mi zastupamo, a to su zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i u službama Zaštite i spašavanja.
Rakočević je otvorio i pitanje izmjene i dopune Zakona o štrajku, zatim Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao i Zakona o lokalnoj samoupravi u dijelu niza rješenja koja su nepovoljna, kako po efikasno i profesionalno funkcionisanje službeničkog sistema, tako i u odnosu na prava službenika.
