U okviru programa, kako su kazali, delegacija je posjetila jedno od ključnih Emerald područja u Crnoj Gori — Skadarsko jezero, gdje su sa zahvalnošću prepoznati napori Vlade Crne Gore da očuva ovaj izuzetni ekosistem.

- Ipak, ekspertska grupa je jednoglasno istakla hitnu potrebu da se dodatna prirodna područja stave pod zaštitu, kako bi se spriječilo izumiranje ugroženih vrsta i staništa, te ostvarili ciljevi Strateškog plana Bernske konvencije do 2030. godine. Balkanski region je posebno značajan kao dom brojnim endemskim vrstama koje ne postoje nigdje drugdje na svijetu - ističu.

Kako navode, u Crnoj Gori su preduzeti određeni koraci ka usklađivanju zakonodavstva sa Bernskom konvencijom i standardima ekološke mreže Natura 2000, međutim do danas nijesu predložena nova Emerald područja, dok postojeća još nijesu zvanično usvojena, već se vode kao kandidat-lokaliteti.

- Prioritetni zadatak je njihovo formalno potvrđivanje, kako bi se obezbijedila stvarna zaštita i stvorili uslovi za kasnije proširenje mreže. Područja poput kanjona Komarnice i donjeg toka rijeke Pive u Crnoj Gori, gornjeg toka Neretve i Drine u Bosni i Hercegovini, te Golije u Srbiji, ugrožena su planovima za izgradnju hidroelektrana koje bi nepovratno oštetile pejzaže i riječne ekosisteme - naglašavaju.

Dodaju da su desetine rudnika planirane u netaknutim prirodnim područjima širom regiona, dok su planine poput Fruške gore, Zlatibora i Kopaonika izložene nekontrolisanoj gradnji.

- Na crnogorskoj obali, Emerald lokaliteti Velika plaža i Buljarica i dalje su pod snažnim pritiskom urbanizacije. Ove situacije pokazuju da status Emerald područja u Crnoj Gori i regionu trenutno ne pruža stvarnu i konkretnu zaštitu, jer kratkoročni ekonomski interesi i dalje prevladavaju nad javnim dobrom, dugoročnim razvojem, inovacijama i očuvanjem prirode - poručuju.

Dodaju da Zapadni Balkan dijeli iste izazove a to su slaba primjena zakona, konflikt razvojnih prioriteta i nedostatak institucionalne posvećenosti koji i dalje podrivaju napore u zaštiti biodiverziteta.

- Iako su zemlje Zapadnog Balkana na sastanku izrazile snažno interesovanje za razvoj Emerald mreže, ipak nijesu se obavezale na konkretne rokove. Srbija je pripremila karte i spisak novih lokaliteta, ali ih još nije dostavila Bernskoj konvenciji. Crna Gora je gotovo u potpunosti mapirala svoju teritoriju, ali biološki podaci tek treba da budu analizirani i pretvoreni u tzv. standardizovane obrasce. U Bosni i Hercegovini dostupnost podataka je vrlo niska i potrebna su dodatna istraživanja - ocjenjuju.

Zbog toga, kako kažu, Bernska konvencija upućuje poziv nacionalnim vladama, međunarodnim institucijama i civilnom društvu da udruže snage i pojačaju zajedničke napore u zaštiti ovih nezamjenjivih ekosistema.

- Hitna akcija je neophodna kako bi Emerald mreža postala više od simboličnog okvira, kako bi postala stvarna mreža živih, zaštićenih prostora u kojima priroda i lokalne zajednice mogu zajedno napredovati, predstavljajući istinsku posvećenost svih evropskih država očuvanju prirode i borbi protiv gubitka biodiverziteta - zaključuju.

Saopštenje potpisuju: Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa, Andrej Ralev CEE Bankwatch mreža i Strahinja Macić Polekol/Pravo na vodu.