Učesnici panela jasno su naglasili da je borba protiv govora mržnje odgovornost svih – medija, institucija, ali i publike. Ključ rješenja, složili su se govornici, leži u razvijanju medijske pismenosti, obnovi odnosa između građana i medija i povratku osnovnim etičkim principima u informisanju.
Ombudsman Siniša Bjeković kazao je da se govor mržnje preliva iz stvarnog u virtuelni svijet – i ono što je najgore, još nema adekvatnog odgovora.
- Mržnja nije zdravo stanje duše. Mržnja je bolesno stanje duha. Ako to shvatimo, možda možemo da „okrenemo priču za 180 stepeni" i promijenimo pravac, jer nikad nije kasno. Ako dopustimo da mržnja postane ukorijenjena u našem svakodnevnom životu, da zatruje i dušu i ponašanje — bojim se da sreće za to društvo nema - istakao je on.
- Ako pogledate naslove medija, vidjećete da je govor mržnje prisutan, ponekad prikriven, a ponekad otvoren. Nije dovoljno samo prenijeti informaciju; mediji imaju obavezu da je kontekstualizuju i da pruže kritički osvrt, a ne da šire toleranciju prema mržnji kroz šutnju - smatra Ombudsman.
Pomoćnica direktorice Agencije za audiovizuelne medijske usluge Elvira Ceković ukazala je na veliku odgovornost koju nose svi akteri javnog onlajn prostora, posebno u vremenu kada se informacije prošire svijetom za nekoliko sekundi.
- Danas, više nego ikada, publika nije samo primalac – mi smo svi postali mali mediji. Dijelimo, lajkujemo, komentarišemo – utičemo. Svi mi moramo kritički promišljati da ne stvorimo prostor za takve sadržaje koji šire netrpeljivost i diskriminaciju - istakla je ona.
Novinar i osnivač PCNEN-a Dragoljub Duško Vuković naglasio je da je dezinformisanje ozbiljan problem, ali i ukazao da je gore od toga loše informisanje.
- Mimo samih dezinformacija, još je opasniji problem – loše informisanje. Ko uređuje agende? Urednici? Vlasnici? Loše novinarstvo je opasnije od dezinformacija - kazao je Vuković.
Novinar Srdan Kosović rekao je da činjenica nije dovoljna: „Kada kažete da nešto nije istina, to još ne znači da ste rekli šta jeste istina – ostaje prostor za sumnju."
Studentima novinarstva poručio je: „Ako hoćeš da budeš novinar, moraš da imaš principe – bez obzira na tržišne pritiske. Konstruktivno novinarstvo nije ništa novo – to je samo klasično novinarstvo koje se zaboravilo."
Današnje tržište je, smatra on, komplikovano – ljudi više ne biraju jedan medij, ne plaćaju, ne traže odgovornost.
- Nekada ste kupovali novine, vezivali se za njih, osjećali pripadnost. Danas vam je sve dostupno besplatno, pa imate i manja očekivanja - smatra Kosović.
Kao dobar primjer naveo je Srbiju, gdje mnogi podkasti funkcionišu na bazi podrške publike.
- Ljudi osjećaju odgovornost i pravo da traže kvalitet. Zato vjerujem da novinarstvo ima šansu da se vrati – ali samo ako se obnovi odnos između medija i publike. I ako ponovo počnemo cijeniti sadržaj koji je vrijedan – a ne samo dostupan - poručio je.
Nakon uvodnih izlaganja, studenti su postavljali pitanja učesnicima govornice.
Govornicu je otvorio Edin Jašarović, predsjednik organizacionog odbora FUNK-a i dekan Fakulteta dramskih umjetnosti UCG. On je izrazio zadovoljstvo što se kroz ovaj panel daje podrška temama od značaja za crnogorsko društvo i istakao važnost otvorenog dijaloga o govoru mržnje i medijskoj odgovornosti. Moderator govornice je bila Milica Nikolić iz organizacije UNESCO.
Aktivnost se realizuje uz podršku projekta "Zajendo za opšte dobro" koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO u saradnji sa Vladom Crne Gore uz finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.
