- Zato se sele se u Španiju i Portugaliju, takođe zemlje članice EU, koje ih veoma rado dočekuju i koje će im obezbijediti uslove za zakonit boravak u njima - kazala je u razgovoru za "Dan" Natalija Gerasimova, izvršna direktorka Navus kompanije, koja se bavi registracom stranih firmi.
Komentarišući najavu rigoroznijeg zakona za strance u Crnoj Gori, ona kaže da, uz sve razumijevanje crnogorskih ekonomskih i političkih relacija, ne postoji druga ocjena Nacrta zakona o strancima osim da je izuzetno loše koncipiran.
– Ovom prilkom nema potrebe da se bavimo istorijskim i kulturno-emocionalnim vezama između Crne Gore i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, dovoljno je obratiti pažnju na isključivi ekonomski efekat koji će ovaj zakon, koji se tiče svih stranaca koji žive u ovoj prelijepoj zemlji, izazvati. Pritom, ja uopšte ne mislim na potencijalne investicije u Crnoj Gori, koje su ovim nacrtom u potpunosti ugušene, već na desetine hiljada ljudi koji su ovdje našli svoj dom i koji u ovom trenutku već uveliko pakuju kofere – istakla je Gerasimova.
Govoreći o ekonomskim posledicama, ukazuje da godišnji budžet jednog stranca koji živi u Crnoj Gori iznosi najmanje 17.000 eura, od kojih 250 eura daje za sticanje boravišne dozvole, 1. 560 eura su porezi i doprinosi, stanarina minimum 6.000 eura, prehrambeni proizvodi 7.200 eura, komunalne usluge oko 1.800 eura, a telefon i internet oko 600 eura.
– Ako, po podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 98.000 stranaca, onda dolazimo do veoma velikih iznosa – milijarde eura – koji se godišnje ulivaju u crnogorski budžet i koji će, naravno, presahnuti onog trenutka kada zakon bude usvojen i započeta njegova primjena. Sav ovaj novac preliće se u Španiju i Portugaliju, a to nije sezonski novac, već novac ljudi koji godinama, pa i decenijama, žive u Crnoj Gori i u njoj su vidjeli svoju budućnost. I što je veoma bitno, to su ljudi bez ikakvih ambicija da na bilo koji način utiču na politički život Crne Gore; oni su samo željeli bezbjedan i stabilan život za svoj račun, iako u tuđoj zemlji – naglasila je Gerasimova.
Dodaje da su zato kupovali stanove, kuće, placeve, godinama redovno plaćali poreze, nadajući se da stvaraju sigurnost.
– Međutim, ovaj zakon će im ne samo oduzeti taj osjećaj sigurnosti, već će ih natjerati da na brzinu napuštaju i prodaju svoje domove. Samo, postavlja se pitanje: ko će biti ti novi kupci? – ističe Gerasimova.
Upitana za najavu crnogorskih vlasti o uvođenju viznog režima za ruske državljane, smatra da se može reći da bi to bio apsolutni kraj ruskog turizma u Crnoj Gori.
– Ako ga je ukidanje direktnih letova uzdrmalo, ovo će ga sasvim uništiti. Karta do Crne Gore, preko Beograda, košta 1.000 eura, a do Milana 350–400 eura. Ukoliko je i za jednu i za drugu destinaciju potrebna viza, naravno da će turista birati gdje je jeftinije, to jest, novac opet neće pristizati u Crnu Goru, nego će završavati u EU i drugim zemljama – ukazala je Gerasimova.
