Na NATO samitu u Hagu prošle godine donijeta odluka o povećanju izdvajanja za odbranu
14/02/2026 u 15:50 h
Ana OstojićAna Ostojić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Godišnji izvještaj parlamentarne skupštine NATO o Zapadnom Balkanu: Neriješena pitanja stvaraju opasne tenzije

Iako je region zapadnog Balkana doživio značajne promjene u proteklih 30 godina, neriješena pitanja i sporovi i dalje izazivaju opasne tenzije, ocijenjeno je u godišnjem izvještaju Parlamentarne skupštine NATO-a za 2025. godinu.

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Zapadni Balkan, Skupština NATO-a pozvala je saveznike da pojačaju napore kako bi konsolidovali trajnu stabilnost, prosperitet i integraciju širom Zapadnog Balkana.

U godišnjem presjeku ključnih aktivnosti i dostignuća Parlamentarne skupštine NATO-a u 2025, u kojoj je obilježena i 70. godišnjica Skupštine, ali i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini, konstatuje se da taj sporazum ostaje kamen temeljac stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

Na proljećnom zasjedanju Parlamentarne skupštine, kako se navodi, koju je organizovala delegacija Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ponovo su skrenuli pažnju na Zapadni Balkan. Sa tog zasjedanja izdata je zajednička izjava predsjednika Parlamentarne skupštine NATO-a Markosa Perestrela i šefa delegacije SAD, kongresmena Majkla R. Tarnera, koji je bio gradonačelnik Dejtona u vreme potpisivanja sporazuma, kojom su pozvali vlade saveznika da pojačaju pritisak na pojedince i institucije koji žele da ponište dostignuća Dejtona i hitno obnove napore za promociju demokratske konsolidacije i pune normalizacije širom regiona.

U izvještaju se navodi da je PS NATO-a i na godišnjem zasjedanju u Ljubljani u oktobru ponovila čvrstu posvećenost dugoročnoj stabilnosti i normalizaciji na Zapadnom Balkanu. Ukazano je na stav slovačkog poslanika Tomaša Valašeka, koji je upozorio da bi ponovno izbijanje sukoba na Zapadnom Balkanu predstavljalo veliku katastrofu za evropsku bezbjednost.

Veća izdvajanja za odbranu

Novi Plan investicija u odbranu dogovoren na Samitu, kako je objašnjeno, obavezuje saveznike da izdvoje najmanje 3,5 odsto BDP-a za ispunjavanje osnovnih odbrambenih potreba. Dodatnih 1,5 procenata koje je potrebno izdvojiti biće usmjereno na izdatke vezane za bezbjednost, uključujući jačanje sajber bezbjednosti i jačanje otpornosti kritične infrastrukture za odbranu.

U godišnjem izvještaju napravljen je osvrt i na samit koji je u junu održan u Hagu, na kojem su šefovi država i vlada NATO-a podržali povećanje izdvajanja za odbranu.

– Obavezali su se da će do 2035. godine ulagati najmanje pet odsto BDP-a godišnje u osnovne rashode za odbranu i bezbjednost. Skupština je jasno stavila do znanja da snažno podržava ovo neophodno povećanje, koje će takođe pomoći da se pokaže da Evropa i Kanada napreduju u okviru rebalansiranog, pravednijeg Saveza – navodi se u izvještaju.

Rute: NATO veoma zabrinut za zapadni Balkan

Bliža saradnja sa indopacifičkim partnerima (Australija, Japan, Južna Koreja, Novi Zeland), kako su zaključili, jedan je od prioriteta za Parlamentarnu skupštinu NATO-a.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
14. februar 2026 15:52