Cilj obraćanja je iznošenje problema sa kojima su se suočili nakon donošenja odluke o proglašenju Parka prirode „Rijeka Zeta", koji obuhvata područje doline rijeke Zete. Tokom sastanka, naišli su na razumijevanje i podršku predsjednika Pajovića, koji je izrazio spremnost da se o ovom pitanju otvori dijalog na nivou lokalne samouprave.
Građani su već ranije podnijeli inicijativu za ocjenu saglasnosti te odluke sa Ustavom i zakonima Crne Gore. U toj inicijativi istaknuto je da je predlagač akta o proglašenju Parka bio u obavezi da pismeno obavijesti vlasnike nepokretnosti o namjeri uvođenja zaštite, što nije učinjeno, iako Ustav eksplicitno garantuje pravo svojine.
Vjeruju da će njihova inicijativa biti usvojena, a imajući u vidu da se paralelno već radi na izuzimanju Veljeg brda iz zone zaštite radi rješavanja stambenog pitanja građana glavnog grada, mještani se obraćaju sa istim zahtjevom.
Zaštićeno područje obuhvata najvećim dijelom teritoriju opštine Danilovgrad, dok se djelimično proteže i kroz opštinu Podgorica. Istovremeno, važno je istaći da opština Nikšić nije preduzela mjere za zaštitu vodoizvorišta i toka rijeke na dijelu koji protiče kroz njihovu teritoriju.
Građani čija su imanja obuhvaćena trenutnim razgraničenjem Zone II uputili su apel nadležnim institucijama, zahtijevajući da se granice ove zaštitne zone preispitaju i usklade sa stvarnim stanjem na terenu. Smatraju da pojedine činjenice nijesu bile uzete u obzir prilikom izrade Studije zaštite, te da je čitav proces trebalo da uključi širu, transparentniju i direktniju komunikaciju sa lokalnim stanovništvom.
Prema važećoj studiji zaštite, Zona II Parka prirode „Rijeka Zeta" obuhvata vodene tokove, plavne površine, šume i livade, te u velikoj mjeri prati riječni tok i njegove pritoke. Međutim, građani ukazuju da se stvarno razgraničenje ne poklapa ni sa prethodnim planskim dokumentima, niti sa fizičkim karakteristikama terena.
Trenutna granica Zone II obuhvata i zemljište koje nije plavno, u planskoj dokumentaciji (PUP-om) je definisano kao poljoprivredno zemljište, a u katastru evidentirano kao njiva. Uz to, u zonu su uključena i područja koja ne ispunjavaju uslove predviđene samom studijom zaštite. Ovo dodatno iritira vlasnike čija se imanja nalaze u neposrednoj blizini industrijskih objekata, kamenoloma i željezničke pruge — sredine koju je, kako ističu, teško nazvati prirodnom i zaštićenom u ekološkom smislu. Zbog toga smatraju da je trenutna kategorizacija prostora neprikladna i nelogična.
Predmetno područje je privatna svojina i u period prije proglašenja Parka prirode na ovom prostoru je vršena parcelacija, formirani su pristupni putevi širine oko 5 metara, uvedeni komunalni priključci, a za dio parcela izdate su urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju objekata u skladu sa PUP-om i građevinske dozvole. Pojedini objekti su već izgrađeni i nalaze se u postupku legalizacije koji je, takođe, započet prije donošenja odluke o uspostavljanju Parka prirode.
Poseban apel uputio je Radović Siniša, jedan od predstavnika vlasnika zemljišta iz tog područja: Prema njegovim riječima, mještani su ostali zatečeni činjenicom da je njihovo zemljište, u površini od više desetina hektara, svrstano u II zonu zaštite:
„Naša imanja su, bez pravog uvida u stvarne uslove, svrstana u Zonu II gdje je zabranjena svaka gradnja, a dozvoljena isključivo organska poljoprivreda. A mi živimo u podnožjiu kamenoloma Šiškovac, uz industrijski kompleksi Mondal (nekadašnja krečana kombinata aluminijuma iz Podgorice), gdje nas dijeli par stotina metara od konstantnog miniranja, buke od pikamera i zagađenja. Kroz moje imanje prolazi dalekovod i željeznička pruga kojom se prevoze ruda i materijali. Vjetrovi nam redovno donose oblake prašine, a zdravlje naše djece i porodica ozbiljno je ugroženo."
Radović takođe ukazuje na to da se industrijske otpadne vode iz fabrike ispuštaju kroz kanal iskopan preko njihovih nekadašnjih parcela direktno u Maljacki potok, a zatim u rijeku Zetu – područje koje bi, paradoksalno, trebalo biti pod zaštitom prirode.
Dodatnu zabrinutost izaziva informacija da je u neposrednoj blizini planirano otvaranje cementare, što bi dodatno pogoršalo stanje životne sredine i obesmislilo svrhu proglašenja zaštićenog područja. Građani se pitaju kako je moguće da se u isto vrijeme planira razvoj teške industrije i ograničava osnovno pravo na korišćenje privatne imovine pod izgovorom zaštite prirode.
Zbog svega navedenog, građani predlažu da se, ukoliko Park prirode ostane na snazi, njihova imanja prekvalifikuju u Zonu III – zonu održivog korišćenja, gdje su, uz poštovanje ekoloških standarda, dozvoljeni razvoj, gradnja i druge aktivnosti predviđene Prostorno-urbanističkim planom. Zona III uključuje naseljena mjesta i obradiva zemljišta.
Glavni prigovor predstavnika inicijative odnosi se na način sprovođenja Studije o proglašenju Parka prirode „Rijeka Zeta". Tvrde da vlasnici zemljišta nisu bili adekvatno obaviješteni niti uključeni u proces odlučivanja, zbog čega ozbiljno sumnjaju u transparentnost i zakonitost čitave procedure. Mnogi građani su tek u kontaktu sa službom za urbanizam, prilikom pokušaja prodaje, izgradnje, dogradnje ili legalizacije objekata na svojim parcelama, saznali da se nalaze u Zoni II parka prirode — zoni u kojoj su sve takve aktivnosti strogo zabranjene.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se radi o privatnom vlasništvu, stoga građani zaključuju da je ovom odlukom faktički ograničeno njihovo pravo na imovinu.
Pozivajući se na član 58 Ustava Crne Gore, naglašavaju:
"Jemči se pravo svojine. Niko ne može biti lišen ili ograničen prava svojine, osim kada to zahtijeva javni interes, uz pravičnu naknadu."
Ukoliko se problem ne riješi redovnim institucionalnim putem, građani ističu da će biti prinuđeni da potraže pravnu zaštitu pred domaćim, ali i međunarodnim sudovima, kako bi zaštitili svoja ustavom zagarantovana prava.
Potpisnici inicijative su komšije i poznanici predstavnika, kao i pojedinci koji su slučajno saznali za postojanje Parka prirode. Većina građana još uvijek nije obaviještena o ovoj važnoj odluci. Predstavnici stoga pozivaju sve koji posjeduju imovinu u okviru Parka prirode „Rijeka Zeta" da provjere status svojih parcela. Ukoliko je njihovo pravo raspolaganja ograničeno, pozivaju ih da se pridruže građanskoj inicijativi za izmjenu granica zaštitnih zona.
Za više informacija, kao i radi podrške inicijativi, građani mogu kontaktirati predstavnike grupe:
• Zoran Đuričković +382 67 370 355
• Siniša Radović +382 66 150 205
