Istakla je da su nezavisnost i nepristrasnost u radu ASK ključni i suštinski preduslov za rezultate u borbi protiv korupcije.
- Međutim, pred nama je dug put ka uspostavljanju institucije čiji bi rad doprinio povećanju povjerenja i stvaranju integriteta za kontrolu moćnika, kakav postoji u razvijenim demokratijama. Zato je ovo pitanje zahtijevalo kvalitetniji tretman u nacrtu zakona i konkretne predloge za suzbijanje političkog uticaja na rad ASK. Podsjećamo da se u završnim mjerilima za pregovaračko poglavlje 23 zahtijeva da ASK bude politički nezavisna, djelujući efikasno, nepristrasno i proaktivno u slučajevima koji su u njenoj nadležnosti. Takođe, da imenovanje i zapošljavanje rukovodstva i zaposlenih u ASK bude zasnovano na meritokratskom principu - navela je Gvozdenović.
Po njenim riječima ključno je poboljšati kriterijume za izbor članova Savjeta ASK i proširiti ovlašćenja i obaveze Savjeta u pogledu kontrole nad radom ASK, uključujući i izvještavanje prema Skupštini.
- Savjet ASK bi trebalo da bude nezavisno, stručno i nadzorno tijelo, a ne formalni organ bez suštinske moći. Članovi Savjeta se i dalje biraju kroz političke dogovore, i to tijelo se i dalje tretira kao politički instrument na usluzi trenutnoj vlasti. Dokaz za to je i činjenica da su glasne i opravdane kritike prema načinu izbora i sastavu Savjeta i direktora ASK utihnule kada su izvršene zamjene lica koja pokrivaju ove funkcije, a najave temeljite reforme antikorupcijskih mehanizama u cilju povećanja nezavisnosti, profesionalnosti i odgovornosti ASK su se svele na minorne jezičke promjene zakona, na što nam je u procesu usvajanja tzv. IBAR zakona ukazala i Venecijanska komisija - dodaje Gvozdenović.
Smatra da kriterijumi za izbor članova Savjeta omogućavaju da u njega uđu osobe sa političkim vezama, a ne nužno stručnjaci u borbi protiv korupcije.
- Zato smatramo je zakonom potrebno ojačati kriterijume stručnosti i garancije partijske i političke nepristrasnosti, te omogućiti transparentnu proceduru za provjeru sukoba interesa. Dalje, nama je potreban Savjet koji će ne samo da bira direktora, već i koji će da obavlja dubinski nadzor nad njegovim radom, prati implementaciju politika, predlaže promjene i zahtijeva odgovornost. Osim što bira i razrješava direktora, Savjet ASK ima malo realnih ovlašćenja koja se uglavnom svode na formalno usvajanje dokumenata na predlog direktora - poručila je Gvozdenović.
Zato je važno proširiti ovlašćenja kako bi se omogućilo da Savjet efikasno sprovodi nezavisne revizije i preispituje pojedinačne odluke Agencije.
- Agencija za sprečavanje korupcije ne može efikasno djelovati dokle god se njeni lideri biraju na temelju političkih preferencija, a ne svojih kompetencija. U tom kontekstu, Savjet nije samo neefikasan, već je direktno odgovoran za selekciju direktora koji ne mogu ili ne žele da sprovedu suštinske promjene i unaprijede rad Agencije. Takav sistem ne omogućava istinsku kontrolu, već perpetuira političku kontrolu nad Agencijom, stvarajući začarani krug u kojem politička korupcija opstaje - dodaje Gvozdenović.
Crnoj Gori su potrebni jaki, kako normativni tako i institucionalni preduslovi za borbu protiv korupcije.
Ocijenila je da uspjehe nećemo ostvariti održavanjem postojećeg sistema koji je bez snage i volje da se bori protiv političke korupcije.
- Crna Gora mora uspostaviti zaista nezavisne i efikasne institucije koje će se boriti protiv korupcije. U suprotnom, institucije će ostati podložne političkim uticajima, a borba protiv korupcije će i dalje biti važna samo u predizbornim parolama i obećanjima partija koje žele doći na vlast - zaključila je Gvozdenović.
