Primjena Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori iznevjerila je očekivanja, nije postojala dovoljna politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju, a neophodan je proaktivniji pristup državnog tužilaštva u cilju sprovođenja tog dokumenta, javlja MINA.

To je saopšteno na okruglom stolu “Šest godina primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori”, koji je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA).

Izvršna direktorica te organizacije, Tea Gorjanc-Prelević, podsjetila je da je u maju 2015. godine usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina u Crnoj Gori, ocjenjujući da je njena primjena iznevjerila očekivanja.

-Jedini predmet ratnog zločina koji je za ovih šest godina procesuiran u Crnoj Gori je predmet koji je ustupljen od druge države. Prema tome, ne može se reći o samonicijativnom ili proaktivnom postupanju državnog tužilaštva Crne Gore kakvo je bilo očekivano i predviđeno Strategijom- istakla je Gorjanc-Prelević, prenosi PR Centar.

Ona je ukazala da Strategija sadrži obećanje da se istraživanje ratnih zločina mora pojačati efikasnijim istraživanjem i da je posebna tema kojom se Strategija bavi obaveza Tužilaštva da otvori predmete koji su, kako je navela, neuspješno procesuirani u Crnoj Gori.

-Iako rezultati državnog tužilaštva kao da nam kazuju da ratnih zločina nije bilo ni na teritoriji Crne Gore ni od strane njenih državljana za koje bi oni mogli biti nadležni, svi znamo da su, nažalost, opšte poznate činjenice da su i na teritoriji Crne Gore i zaslugom službenika Crne Gore stradali ljudi u ratovima devedesetih- rekla je Gorjanc-Prelević.

Savjetnica za politička pitanja u delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Akvile Normantiene, poručila je da je neophodno kazniti počinioce onih koji su počinili ratne zločine, navodeći da su to tragične posljedice devedesetih godina i da svaki pokušaj da se to porekne ili da se uradi revizija ide kontra evropskog prava.

-U ovom kontekstu, drago mi je što je usvojena Rezolucija o Srebrenici od strane crnogorskog Parlamenta, koja prepoznaje i osuđuje genocid i zabranjuje negiranje genocida. Ovo je značajan korak prema daljem pomirenju na Zapadnom Balkanu- kazala je Normantiene.

Ona je podsjetila je da je Evropska komisija (EK) prepoznala da su rezultati u toj oblasti do sad bili ograničeni i da je neophodan proaktivniji pristup u cilju sprovođenja Strategije.

-Takođe je od ključnog značaja da se obezbijedi da žrtve ratnih zločina imaju jednak pristup pravdi u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima i da i odšteta bude u skladu sa opredjeljenjem zemlje za pristupanjem EU- kazala je Normantiene.

Rukovodilac regionalnog programa podrške suđenjima za ratne zločine u okviru Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Ivan Jovanović, smatra da je jedan od osnovnih izazova sa kojima se suočavaju sva tužilaštva i svi sudovi u regionu trka s vremenom.

-Kako prolazi vrijeme, žrtava, očevidaca, svjedoka ili potencijalnih svjedoka je sve manje, a i onih koji su dostupni da svjedoče, kako vrijeme prolazi njihovi iskazi često ne mogu da budu dovoljno pouzdani s obzirom na protok vremena- kazao je Jovanović.

On je istakao da je potrebno ustanoviti kriterijume za odabir priorioteta koji treba da budu procesuirani, da je neophodno imati strateški pristup, i da je neophodna edukacija sudija, tužilaca, policijskih istražitelja.

Tužiteljka Vrhovnog državnog tužilaštva na radu u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Lidija Vukčević, rekla je da je, kada je u pitanju procesuiranje izvršilaca krivičnih djela ratnih zločina, do sada crnogorsko pravosuđe procesuiralo sedam slučajeva u kojima je došlo do podizanja optužnica i desio se sudski epilog u tim predmetima.

-Smatram da još i sada, a i u prethodnom periodu, nije postojala dovoljna politička i javna volja da se svi slučajevi ratnih zločina procesuiraju. Osim rada Specijalnog tužilaštva, treba postojati i podrška od strane svih drugih nadležnih organa- istakla je Vukčević.

Ona je ocijenila je da je SDT u prethodnom periodu postupalo u Skladu sa Strategijom, jer je podiglo na viši nivo saradnju sa tužilaštvima država u okruženju.

Pravni savjetnik u Akciji za ljudska prava, Đorđije Drinčić, kazao je da sama Strategija nije imala rokove za sprovođenje aktivnosti, a da izvještaji o radu SDT nijesu pratili aktivnosti iz Strategije.

On je istakao da „nema pokazatelja da je išta urađeno u pogledu korišćenja međunarodno-pravnih instituta kakve poznaje Međunarodni sud u Hagu, a to su komandna odgovornost, saučesništvo i pomaganje, iako je to očekivala EK“.

Drinčić je rekao da je, kada je u pitanju transparentnost rada tužilaštva, evidentno da ona nije bila velika kad su u pitanju predmeti ratnih zločina.

-Neophodno je dalje raditi na jačoj javnoj posvećenosti i transparentosti- istakao je Drinčić, i dodao da su se od 162 saopštenja za javnost koje je SDT dalo u posljednjih šest godina, samo četiri ticala ratnih zločina ili 2.5 odsto.

Nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava, Nebojša Vučinić, ocijenio je da se ne mogu tumačiti i primjenjivati odredbe o ratnim zločinima, kvalifikaciji, saučesništvu, komandnoj odgovornosti, ako se ne uzmu u obzir međunarodni standardi.

Prema njegovim riječima, u slučajevima „Deportacija“ i „Bukovica“ je namjerno pogrešno kvalifikovano djelo i primjena prava.

Advokat i izvršni direktor Crnogorskog komiteta pravnika za ljudska prava, Velija Murić, smatra da bi se jedino djelotvornom pravdom Crna Gora priključila uređenim pravnim sistemima, u kojima su ljudska prava i slobode prvi zaštitni odjek.

-Slijedeći aktuelno pravno stanovište i iskustvo, pitam se da li ima smisla govoriti o ratnim zločinima u zemlji za koju pravosudni vrh tvrdi da nije bilo rata, a kao što znamo, rata je i te kako bilo i u zemlji i van zemlje- rekao je Murić.

On je kazao da je zabrinut zbog toga što je, prema riječima Vukčević, politička volja uticala na nedostatak procesuiranja javnih zločina.

Murić je kazao da uzroci nastajanja zločina polaze od više izvorišta.

-Kao što su nedovoljno ili pogrešno naučena istorija „koja nerijetko ide do toga da se jedan domicilni narod možda samo zbog vjere ili nacije izjednačava sa okupatorom za koga se zna da je odavno napustio ove prostore- naveo je Murić.