Ivanović Radović je to rekla na tribini povodom 26. marta - Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom.

Ona je kazala da je Međunarodni dan podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom prilika da se naglasi koliko je važno da se zajedno sa svima koji učestvuju u edukaciji stanovništva bore jasno i glasno protiv stigme koja značajno narušava kvalitet života djece i ljudi sa epilepsijom.

 -Ljudi koji žive sa epilepsijom se svakodnevno susrijeću sa velikim brojem problema u obrazovnom i profesionalnom smislu, u smislu porodičnih odnosa, ali i u smislu ostvarivanja punih potencijala i mogućnosti - kazala je Ivanović Radović.

Kako je istakla, epilepsija je hronična bolest centralnog nervnog sistema, ali se ona u ogromnom procentu uspješno liječi.

- Moguće je kod značajnog broja pacijenata doći do izlječenja i najvažnije je da ljudi sa epilepsijom žive svoj puni životni kapacitet, da ostvare sve životne planove, da budu uvaženi i prihvaćeni u društvu - navela je Ivanović Radović.

Upitana da li u Crnoj Gori postoji registar oboljelih o epilepsiji, Ivanović Radović je odgovorila negativno.

- Nažalost, ne postoji registar i mi ne posjedujemo informaciju o tačnom broju ljudi koji žive sa epilepsijom. Mi se u suštini osvrćemo na podatke koji su validni u Evropi i svijetu, znamo da jedan do dva odsto opšte populacije boluje od epilepsije i da je taj broj veći u nerazvijenim i zemljama u razvoju - kazala je Ivanović Radović.

Ona je kazala da i u Institutu za bolesti djece i na Kliničkom Centru Crne Gore postoje adekvatna terapija i metode liječenja, dodajući da se pacijenti, ukoliko im je potrebno nešto što nije dostupno u Crnoj Gori, upućuju u zdravstvene ustanove u inostranstvu.

Tri osobe iz Plava oboljele od morbila, za tri mjeseca u Crnoj Gori 11 slučajeva

Prema riječima Ivanović Radović, značajne probleme i ljekarima i pacijentima povremeno predstavlja to što pojedine terapije koje su na listi ljekova u Crnoj Gori ponekad trenutno nijesu dostupne.

Direktorica Centra za nauku u Institutu za javno zdravlje Agima Ljaljević rekla je da je obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o osobama koje žive sa epilepsijom, dobra prilika da se skrene pažnja da ponašanje prema tim osobama značajno može da determiniše kvalitet njihovog života.

- Naše ponašanje značajno može da utiče na postojanje stigme i diskriminacije jer su oni zaista suočeni sa ovim pojavama i to značajno može da utiče na pružanje kompetentne zdravstvene zaštite - kazala je Ljaljević.

Ona je rekla da podaci pokazuju da preko 50 miliona osoba živi sa epilepsijom, od čega 80 odsto živi u zemljama koje su nerazvijene.

To, kako je dodala Ljaljević, uslovljava da tri četvrtine tih osoba ne dobija adekvatan i kompetentan tretman.

- Što se tiče Crne Gore, kod nas je u toku prošlogodišnjeg perioda liječeno oko 3,4 hiljade osoba u institucijama primarne zdravstvene zaštite, od čega je bilo nešto više muškaraca nego žena, a najviše je bilo u grupi do 19 godina - rekla je Ljaljević.

Ona je navela da je liječeno 20 osoba u epileptičnom napadu.

- Takođe je nešto više bilo muškaraca nego žena, a što se tiče bolničkog tretmana bilo je oko 250 osoba, od čega je više bilo više muškaraca nego žena i bilo ih je najviše u populacionoj grupi do 19 godina - rekla je Ljaljević.

Ona je kazala da je predmet našeg interesovanja postojanje stigme i diskriminacije koje nastaje zbog neznanja.

- Naime, mi ne znamo kako da prepoznamo simptome epipletičkog napada kako da se odnosimo prema tim osobama, kako da tretiramo takve situacije i usljed toga nastaju neadekvatni postupci, dolazi do nastanka diskirminacije a to je osnov za razvoj stigme - rekla je Ljaljević.

Ona je dodala da se stigma može pratiti kroz nekoliko nivoa.

- Stigmu koja osjeća ta osoba sama prema sebi, stigme koje imaju međusobno osobe i stigma koja nastaje od institucija, koja, kada se radi o zdravstvenom sistemu, može da dovede do teških komplikacija - pojasnila je Ljaljević.

Ona je rekla da su U Crnoj Gori rađena istraživanja na temu postojanja stigme koje je pokazalo da je vrlo važno raditi na edukaciji mladih prije svega u školama, kako da prepoznaju znake epileptičkog napada.

- Kako da pomognu osobi koja se nalazi u epileptičkom napadu i generalno u populaciji kako pomoći osobama koje žive sa epilepsijom, kako smanjiti diskriminaciju i na taj način suzbiti stigmu prema njima - kazala je Ljaljević.

Specijalistkinja neurologije u Opštoj bolnici Pljevlja Sabrina Hadžiosmanović rekla je da su ovakvi događaji značajni jer im omogućavaju da prepoznaju pacijente sa epilepsijom i njihovim potrebama.

- Sve ono zbog čega su oni zabrinuti i da damo na značaju upravo tim njihovim problemima, da ih na neki način izvučemo iz te socijalne restrikcije i anonimosti, da im olakšamo život u ovom okrutnom svijetu za bilo koga, a ne za nekog ko nosi takvo opterećenje kao što je epilepsija - rekla je Hadžiosmanović.

Ona je rekla da se u tome uspijeva ali nedovoljno i da zato moraju da iskoriste sve dostupne resurse.

- Da istaknemo ove ljude i njihov značaj u prvi plan, i značaj njihovog oboljenja i mogućnosti liječenja, sve probleme sa kojima se nose, od dijagnostike, prihvatanja terapije, komplikacija bolesti do svih onih socijalnih, emotivnih kognitivnih kompomenti koje prate život onog ko boluje od epilepsije - dodala je Hadžiosmanović.

Predstavnica nevladine organizacije Nacionalna organizacija za rijetke bolest Nataša Bulatović kazala je da su ovakvi događaji značajni jer se prije deset godina nije puno pričalo o rijetkim oboljenjima.

- Naše udruženje je osnovano prije deset godina kada niko nije znao šta je rijetko oboljenje. Ni sami mi nijesmo znali da ima u Crnoj Gori toliko pacijenata koje imaju neko rijetko oboljenje, danas je drugačije, ljudi izađu javnost i pričaju, još to nije na nivou na kom bismo željeli da budu, ali svakako mnogo bolje nego prije deset godina - kazala je Bulatović.

Doktorica Marija Lakićević ukazala je na značaj nefarmakološkog liječenja epilepsije, navodeći da jedna trećina epilepsija ne može samo farmakološki da se liječi.

- Dakle, postoje drugi modaliteti kao što je hirurgija epilepsije, kao i modaliteti koji se odnose na stimulaciju moždane aktivnosti - kazala je Lakićević.

Ona je naglasila da je važno obilježavti datume poput Ljubičastog dana, kako bi se povećavao nivo svijesti o epilepsiji.

Tribinu su organizovali Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, Kliničkim centrom Crne Gore i Nacionalnom organizacijom za rijetke bolesti.

(Mina)