Odgovarajući na pitanje o spremnosti naše države da se suoči sa ovim izazovima, Vulikić navodi da se Crna Gora već suočava s posljedicama, uključujući učestale suše i poplave.
– Od 1990-ih zabilježene su četiri velike suše, uključujući onu iz 2011. koja je izazvala ekstremni deficit vode u Zeti, najvećem poljoprivrednom području. Poplave iz 2010. uzrokovale su štetu procijenjenu na 44 miliona eura (1,4 odsto BDP-a), dok su požari uništili preko 18.000 hektara šuma. Crna Gora ima uspostavljen zakonodavni, strateški i institucionalni okvir za borbu protiv klimatskih promjena i zaštitu ljudi, zajednica, biodiverziteta i infrastrukture, koji se kontinuirano unapređuju u skladu sa UN konvencijama i EU standardima. Nedavno je usvojena Strategija za smanjenje rizika od katastrofa 2025–2030, dok je nacionalni plan adaptacije pred usvajanjem, a uskoro slijedi izrada strategije za očuvanje biodiverziteta, istakao je Vulikić.
Međutim, kako kaže, ključno je ubrzati implementaciju (primjenu) mjera iz postojećih okvira, posebno u upravljanju rizicima od poplava, suša, požara i zaštite biodiverziteta.
– Ograničeni ljudski i finansijski resursi ostaju ozbiljan izazov za lokalne i nacionalne institucije. Istovremeno, potrebno je intenzivirati informisanje i uključivanje građana, lokalnih zajednica i poslovnog sektora u konkretne akcije. Partnerstvo i koordinacija između institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih organizacija i privatnog sektora su ključni. UNDP ostaje posvećen pružanju tehničke i stručne podrške kako bi se osigurala pravedna i otpornija budućnost za Crnu Goru, naglasio je Vulikić.
Komentarišiću to što Crna Gora ni dalje nema nacionalni plan adaptacije na klimatske promjene, Vulikić navodi da Zakon o zaštiti od negativnih efekata klimatskih promjena iz 2019. godine predviđa izradu tog plana, koji poseban naglasak stavlja na sektore kao što su poljoprivreda, zdravstvo, voda, turizam i šumarstvo, jer su najranjiviji na klimatske promjene.
– Ovaj plan služi za identifikovanje prioriteta, mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i mjera za prilagođavanje na klimatske promjene, praćeno strategijom finansiranja. Izrada plana podrazumijevala je višeslojni pristup fokusiran na sami proces planiranja prilagođavanja. Plan je pripremljen uz doprinos relevantnih nacionalnih institucija, stručnjaka i na osnovu dostupnih podataka, pri čemu su mjere adaptacije odabrane na osnovu naučnih analiza uticaja klimatskih promjena na sektore i sisteme. Osim strateškog planiranja, proces je bio usmjeren na jačanje institucionalnog okvira kroz ponovno pokretanje rada Nacionalnog savjeta za održivi razvoj i unapređenje kapaciteta Kancelarije za održivi razvoj. Istovremeno, poboljšan je zakonodavni okvir, s ciljem definisanja procesa planiranja prilagođavanja i revizije plana. Smjernice za buduće revizije dokumenta obuhvataju jačanje kapaciteta, postavljanje ciljeva prilagođavanja, procjenu ranjivosti, praćenje i evaluaciju, kao i finansijsko planiranje.
Nacrt plana je predstavljen crnogorskoj javnosti, uz javnu raspravu koja je održana u periodu od 3. juna do 4. jula, i koja je obuhvatila široke konsultacije sa predstavnicima lokalnih zajednica, medija, institucija, organizacija civilnog društva i međunarodnih institucija, kako bi se obezbijedila maksimalna transparentnost i uključenost. Plan je pripremljen za formalno usvajanje na Vladi, ističe Vulikić.
Naglasio je da je Crna Gora uključena u brojne projekte usmjerene na adresiranje izazova klimatskih promjena i promociju održivog razvoja.
– Iako je postignut značajan napredak, postoji potreba za daljim proširenjem i integracijom ovih inicijativa kako bi se dodatno osnažili kapaciteti zemlje za suočavanje sa sve izraženijim rizicima od klimatskih promjena. UNDP ostaje ključan partner u ovim procesima, pružajući tehničku podršku i ekspertizu kroz razvoj strateških dokumenata, kao što je nacionalni plan adaptacije, koji je postavio čvrste temelje za unapređenje otpornosti Crne Gore na klimatske promjene. Pored toga, UNDP je vodeći partner Vladi i opštinama u procesu pravedne tranzicije, na pripremi i realizaciji projekata energetske efikasnosti, sprečavanja rizika od poplava i zaštite prirodnih resursa, uvodeći inovacije i digitalizaciju kao osnovne elemente za zelenu transformaciju društva i ekonomije. Poseban naglasak stavljamo na uključivanje principa rodne ravnopravnosti u sve aktivnosti, kako bismo osigurali da žene, mladi i marginalizovane grupe ravnopravno učestvuju u definisanju prioriteta, donošenju odluka i realizaciji konkretnih inicijativa. Rodna perspektiva je ključna za obezbjeđenje socijalne pravde i stvaranje održivih rješenja koja odražavaju potrebe svih građana i građanki.
UNDP će u narednom periodu intenzivirati saradnju sa Vladom, lokalnim zajednicama, poslovnom zajednicom i međunarodnim partnerima kako bi razvijao i realizovao ambiciozne projekte koji će snažno podržati zelenu i digitalnu tranziciju Crne Gore. Fokus će biti na unapređenju inovativnih rješenja i digitalnih tehnologija, uz paralelno jačanje institucionalnih kapaciteta za donošenje strateških odluka, privlačenje značajnih investicija i osiguranje održivog razvoja, uz stalno uključivanje lokalnih zajednica.
Kroz ovakve inicijative, Crna Gora će ne samo biti bolje pripremljena za suočavanje sa izazovima klimatskih promjena već će ostvariti transformaciju ka otpornijem i prosperitetnijem društvu. Ovi napori dodatno će ubrzati njen put ka održivom razvoju, omogućiti otvaranje novih zelenih radnih mjesta i snažno doprinijeti procesu evropskih integracija, pozicionirajući Crnu Goru kao lidera u regionu u oblasti održivog razvoja i zelene tranzicije, izjavio je Vulikić.
Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je, uz podršku Zelenog klimatskog fonda i Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori, pripremilo Nacrt nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene, čije se usvajanje očekuje početkom naredne godine. To su odgovorili "Danu" iz ovog resora na pitanje kada se može očekivati donošenje Nacionalnog plana prilagođavanja na klimatske promjene.
– Proces izrade plana je započeo prepoznavanjem prioritetnih sektora u Crnoj Gori u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene, a to su poljoprivreda, sektor voda, zdravstvo i turizam. Usvajanjem pomenutog dokumenta, Crna Gora će nastojati da ojača institucionalni okvir za koordinaciju, jačajući saradnju među institucijama. Izgradnja institucionalnih i tehničkih kapaciteta na nacionalnom i sektorskom nivou ključna je za efikasno suočavanje sa klimatskim promjenama. Pored toga, potrebno je unaprijediti kvalitet i dostupnost informacija radi informisanog i efikasnog planiranja adaptacije, dok je identifikovanje i angažovanje nacionalnih i alternativnih izvora finansiranja od suštinskog značaja za podršku i finansiranje investicija adaptacije, čime se osigurava održiva primjena mjera adaptacije, naveli su u odgovorima "Danu" iz resora koji vodi Damjan Ćulafić.
М.М.К.
