Kako bi to postigla, potrebno je da se preduzmu strateški koraci koji će privući visokoobrazovane pojedince i omogućiti im da doprinesu razvoju zemlje. 

Revolucija 1917. godine donijela je tektonske promjene u Rusiji, ali i širom Evrope, izazvavši talase izbjeglica koje su bježale pred boljševicima. Crna Gora je postala jedno od utočišta za rusku elitu i one koji su tražili spas od novog poretka. Stotinama Rusa pruženo je utočište na ovim prostorima, a mnogi od njih ostali su u Crnoj Gori i postali dio njene istorije i kulture. Danas, više od jednog vijeka kasnije, Crna Gora se ponovo suočava s talasom ruskih izbjeglica, ovog puta zbog rata u Ukrajini. Da li je Crna Gora iskoristila ovu situaciju kako bi privukla talentovane i obrazovane ljude koji mogu doprinijeti njenom razvoju?

Prema nekim istorijskim podacima, u prvom izbjegličkom talasu nakon početka revolucije samo u Perazića do brodom je stiglo od 500 do 700 ruskih izbjeglica.

Među njima je bio veliki broj oficira iz carske vojske, pripadnika plemstva i intelektualaca i umjetnika. Njihov dolazak donio je novu energiju crnogorskoj kulturnoj sceni, ali i izazove, budući da se tadašnja Crna Gora još borila sa posljedicama Prvog svjetskog rata i suočavala se sa političkim previranjima. Mnogi Rusi našli su utočište u crnogorskim gradovima poput Cetinja i Kotora, a tragovi njihovog prisustva mogu se naći i danas. Nekoliko ruskih porodica integrisalo se u crnogorsko društvo, donoseći sa sobom svoju kulturu, običaje i vjeru.

Danas, više od jednog vijeka kasnije, Crna Gora ponovo postaje destinacija za ruske izbjeglice. Rat u Ukrajini, koji je započeo 2022. godine, izazvao je novi talas migracija iz Rusije. Ovog puta Rusi bježe ne samo zbog vojnih sukoba, već i zbog ekonomskih sankcija i političkog pritiska unutar same Rusije.

To su uglavnom visokoobrazovani ljudi, preduzetnici, IT stručnjaci i intelektualci. Zbog liberalne politike viza i relativno povoljnih uslova života, mnogi su izabrali našu zemlju kao privremeno ili stalno prebivalište. Zvanični podaci pokazuju da je broj ruskih državljana u Crnoj Gori znatno porastao od početka rata u Ukrajini.

Rusi i Ukrajinci rasprodaju nekretnine u Crnoj Gori: Daju ih ispod cijene

Analitičar Predrag Zečević podsjeća da smo u prošlosti, kada je u Kraljevini SHS bila Zetska banovina, nakon Oktobarske revolucije, imali priliv izuzetno obrazovanih ljudi iz Rusije, ali ih nismo adekvatno iskoristili.

– Njihov učinak bio je zadivljujući u pojedinim segmentima. Danas je situacija slična, ali su mogućnosti znatno veće. Trenutna korist za Crnu Goru od ovih kadrova već je primjetna kroz njihove investicije u nekretnine, ličnu potrošnju, turizam i jačanje određenih sektora, poput IT-a, što doprinosi ekonomskom rastu. Međutim, potencijal je daleko veći. Ako bismo uspješno integrisali te stručnjake u naš ekonomski sistem, mogli bismo dobiti visokoproduktivne IT kompanije, inovativne startapove i razvojno orijentisane projekte, što bi imalo dugoročan pozitivan uticaj na našu privredu. Ovi ljudi ne donose samo kapital, već i znanje, veze sa međunarodnim tržištima i prilike za zapošljavanje lokalne radne snage. Njihov doprinos mogao bi biti ključan za prelazak Crne Gore ka ekonomiji baziranoj na znanju i inovacijama – kaže Zečević za "Dan".

Jasno je da Crna Gora ima priliku da preduzme korake kako bi iskoristila talas ruskih izbjeglica u svoju korist. Potrebno je razviti konkretne programe koji će motivisati ruske stručnjake da ostanu u našoj zemlji i daju doprinos njenom društvenom i ekonomskom razvoju. Olakšavanje procedura za dobijanje dozvola za rad i prebivalište, kao i podrška pri pokretanju biznisa, mogu biti ključni faktori u ovom procesu.