Na skupu je ukazano da su sve profesije veoma relevantne kada se govori o klimatskim procesima.
Specijalni gost na panelu, kojim je moderirala redovna profesorica Pravnog fakulteta Maja Kostić Mandić, bio je prof. dr Stiven Levet, direktor Klinike održivosti Univerziteta u Jorku i kodirektor Barones Hejl pravne klinike tog jorkširskog univerziteta. On je studentima podgoričkog PF-a objasnio kako je na toj engleskoj obrazovnoj ustanovi došlo do formiranja multidisciplinarne klinike, na kojoj studenti različitih fakulteta mogu da se okupe kako bi radili na složenim problemima vezanim za klimu. Profesor Levet, koji je advokat, pojasnio je da na njihovom univerzitetu studenti treće godine prava na osnovnim studijama mogu da provedu semestar u pravnoj klinici radeći s njim, a taj rad podrazumijeva stvarne slučajeve, gdje studenti besplatno savjetuju klijente iz zajednice o pitanjima koja ih muče. On je kazao da su primijetili da im klijenti poslednjih godina dolaze sa sve složenijim problemima, u kontekstu situacija koje zakon nije lako riješio, uz napomenu da je često pritisak to što pokreće stvari.
– Nedavno smo imali mnogo klijenata koji su nam se obratili jer im je dom pun vlage. Mnoge kuće u Engleskoj imaju taj problem. I postoje zakoni o ovome, ali oni zapravo ne pomažu puno. Ono što zaista pomaže jeste da natjerate svog lokalnog odbornika ili poslanika da napiše pismo odjeljenju za stanovanje u kojem kaže: "Moj klijent je veoma bolestan zbog vlažnosti. Uradite nešto". To onda često pokreće stvari. Ne zakon, već pritisak, politički pritisak – naglasio je Levet.
Profesor je istakao da su ih višeslojni slučajevi, sa kojima se sve više suočavaju, naveli da razmišljaju o saradnji sa službenicima za stanovanje, sa arhitektima, inženjerima ili sa svakim ko bi im mogao pomoći da pronađu praktična rješenja za ove probleme, s obzirom da zakon često nije dovoljan. Istovremeno, kako je dodao, univerzitet je počeo da razvija strategiju povećanja svog angažovanja u pitanjima vezanim za održivost, pa je tako nastala multidisciplinarna klinika, a u njenom sastavu su sada filozofi, nuklearni fizičari, pravnici, ekonomisti...
Izvršna direktorica NVO Grin houm Azra Vuković ukazala je da u Crnoj Gori mnoge kompanije koriste resurse iz prirode i ne rade u skladu sa zakonom. Resurse iz prirode, kako je naglasila, koriste i za izgradnju zgrada, izvan zakonskih granica.
– Jedan od ovih problema je vađenje šljunka iz rijeke Morače, što je godinama rađeno potpuno nelegalno – ukazala je Vuković.
Ona smatra da nam je potrebna svijest da su sve profesije veoma relevantne kada je riječ o klimatskim procesima.
– Nijednu profesiju ne možemo odvojiti od procesa koji su globalni, koji su povezani sa svime što radimo u našim svakodnevnim životima – poručila je Vuković.
Na njeno izlaganje nadovezao se profesor Levet, navodeći da u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji toliko propisa – o zaštiti životne sredine, o planiranju, tehnički zakoni o hemikalijama koje se mogu koristiti, do pravila o tome gdje možete parkirati autobus, ali da to ne sprečava ljude da rade pogrešne stvari – sa namjerom. On je ukazao da investitori koji grade stambena naselja u toj zemlji imaju obavezu da sade drveće zbog povećanja emisija ugljenika usled gradnje stambenih projekata. Investitori to i urade, ali po njegovim riječima, sporazumi koje potpisuju nalaže im samo da posade drveće, ali ne i da posade pravo drveće za pravo mjesto ili da ga održavaju.
On je rekao da nema odgovornosti kad se osuši desetine hiljada stabala jer nisu bila za to mjesto, jer je investitor ispunio što je na papiru traženo od njega, a i u slučaju kada posijeku drvo staro preko 400 godina budu kažnjeni sa 10.000 funti, što je ništa za njih jer od izgradnje zarade milione.
U diskusiji sa studentima koja je uslijedila, budući akademski građani Crne Gore upozorili su na sveprisutni manjak odgovornosti, ali i manjak znanja u našoj državi. Jedan student je imao zanimljiv predlog za zaštitu drveća od sječe.
– Trebalo bi uvesti da se u slučaju ako investitor posiječe drvo koje nije smio na tom mjestu sagradi spomenik za posječeno drvo, kako na tom mjestu ne bi mogao graditi. Na taj način spasavamo drvo – predložio je taj student.
Prof. dr Maja Kostić Mandić kazala je da svako kada osjeća da je neko pitanje veoma važno uvijek treba da razmisli kako bi mogao da pozabavi njime.
– Češće nećete uspjeti. Ali, ne bih to računala kao neuspjeh, jer ćete na kraju dana biti ponosni na sebe, zato što ste imali svoj stav i niste bili neko ko nije želio da se pozabavi problemom – istakla je Kostić Mandić.
