Tokom četvoromjesečnog monitoringa, BIRN Crna Gora je pratio potrošnju sedam regulatornih agencija: Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), Agencije za nadzor osiguranja, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Komisije za tržište kapitala, Instituta za ljekove i medicinska sredstva (CINMED), kao i Razvojne banke Crne Gore (ranije poznate kao Investiciono-razvojni fond).
Izvršni direktor BIRN Crna Gora, Vuk Maraš, kazao je da je analizirano preko 700 dokumenata, ističući da pojedine agencije nisu pokazale transparentnost tokom monitoringa.
- Razvojna banka se čak nije ni trudila da isfingira transparentnost, nego su prosto od prvog podnijetog zahtjeva ćutali za sve tražene informacije. Kada govorimo o Institutu za ljekove, oni su bili dovitljiviji i trudili su se da prikažu da su u potpunosti transparentni, iako je slučaj potpuno drugačiji. Ta institucija jedino što je dostavila BIRN-u jeste akt o sistematizaciji. Za sve ostale tražene podatke oni su nas upućivali na navodno već objavljene izvještaje, dokumente i slično - kazao je Maraš.
On je pojasnio da je BIRN morao da sprovede opsežnu aktivnost analiziranja svih javno dostupnih izvora kako bi uspio da kompletira podatke. Naveo je i da će rezultati istraživanja biti dostavljeni nadležnim institucijama, kako bi one koje uživaju posebnu nezavisnost zaista bile nezavisne.
- Učestvovali smo u konsultacijama sa Državnom revizorskom institucijom (DRI), koja je upoznata sa svim nalazima koje je BIRN identifikovao tokom ovog perioda. Obratićemo se i Vladi Crne Gore, kao i nadležnom resornom ministarstvu. Upoznaćemo sve one subjekte i institucije koje se nalaze u ovom lancu kontrole i nadzora sa problemima koje smo identifikovali i nadamo se da će oni uraditi sve da se ove nepravilnosti otklone - kazao je Maraš.
Programska menadžerka BIRN Crna Gora, Jelena Mitrović, istakla je da su u proteklih sedam godina agencije ostvarile preko 191.816.575 eura prihoda, dok su rashodi iznosili 86.618.540 eura. Istakla je i da je na zarade, naknade i ostale lične rashode potrošeno 73.102.173 eura.
- U šestogodišnjem periodu podijeljeno je nešto preko 542 hiljade eura na sponzorstva i donacije, od čega je najviše podijelio upravo Institut za ljekove i medicinska sredstva, u iznosu od preko 228 hiljada eura, i to bez dostupnih podataka o primaocima ovih sredstava. Ta institucija je samo prošle godine za pomoć za unapređenje stambenih pitanja dodijelila nešto preko 438 hiljada eura, što je skoro pet puta više nego 2023. godine - kazala je Mitrović.
U izvještaju se navodi i da je ukupan broj zaposlenih u agencijama u prethodnih šest godina porastao za petinu, kao i da je šest institucija dostavilo dokumentaciju o troškovima poslovnih platnih kartica, od čega dvije bez podataka o svrsi transakcija.
Izvještaj sa kompletnom bazom podataka dostupan je na: https://birn.me/projekti/izvjestaj-o-monitoringu-potrosnje-sredstava-od-strane-regulatornih-i-drugih-subjekata-od-posebnog-znacaja/
