Javna uprava u Crnoj Gori neće biti spremna da do sredine ove godine većinu usluga prema građanima i između javne administracije pruža na elektronski način, iako je Zakonom o elektronskoj upravi predviđeno da do tada evidencije i registre, vođene u štampanoj formi, uspostavi u elektronskom obliku. To smatraju u Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je nedavno izradila analizu sa preporukama za unapređenje pravnog okvira za ubrzanje puta Crne Gore ka digitalizaciji, što je jedan od njenih glavnih razvojnih prioriteta.
Za digitalizaciju treba što prije da bude spremna uprava, ali i građani, koji moraju znati da posjedovanje računara ili pametnog telefona, a kada javna uprava bude spremna za to, omogućava da birokratske stvari mogu da završe od kuće, u hodu... a ne obilazeći "pragove" javnih institucija.
Zakon o elektronskoj upravi je javnoj administraciji dao dosta dug rok od dvije godine da evidencije i registre, vođene u štampanoj formi, uspostavi u elektronskom obliku. Imajući u vidu da je primjena zakona počela sredinom 2020. godine, to znači da se ova obaveza mora ispuniti do sredine 2022, ali je izvjesno da ovaj rok neće biti ispunjen.
Samo 156 elektronskih usluga
Najnoviji podaci u posjedu ASP-a pokazuju da su na kraju prošle godine na portalu e-uprave postojale 523 aktivne usluge, od čega je samo 156 bilo elektronskih usluga, a 367 usluga je bilo informativne prirode. Elektronske usluge su uglavnom na prvom ili drugom nivou usluga, od mogućih pet nivoa usluga. To znači da sada uglavnom postoji mogućnost onlajn preuzimanja obrazaca, njihovo popunjavanje podataka od strane korisnika i slanje instituciji. Potpuna onlajn usluga na petom nivou podrazumijeva da korisnik onlajn putem zatraži određenu uslugu i ona bude obrađena onlajn u realnom vremenu. Ipak, Crna Gora je za sada daleko od ovog nivoa pružanja elektronskih usluga. Istovremeno, u odgovoru ASP-u iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija da dostave podatke o ukupnom broju elektronskih i informativnih usluga na nivou čitave javne uprave, naveli su da će tim podacima raspolagati tek po uspostavljanju kataloga za elektronske usluge.
Jedna od bitnih stvari u uspostavljanju elektronske javne uprave i prebacivanja njenog poslovanja na elektronski način jeste i korišćenje jedinstvenog informacionog sistema i sistema za elektronsku razmjenu podataka unutar javne administracije, ali je od 12 trenutnih ministarstava u Vladi, samo pet podnijelo zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema.
To su ministarstva finansija i socijalnog staranja, unutrašnjih poslova, pravde, ljudskih i manjinskih prava, prosvjete, nauke, kulture i sporta i odbrane.
Izdato preko 120 hiljada elektronskih ličnih karata
ASP je nedavno ukazala da bi MUP trebalo da zauzme jasan stav da li će u narednoj fazi izdavanja novih elektronskih ličnih karata i dalje na njima zadržati jedinstveni matični broj građanina (JMBG), ili će na njima biti samo elektronski identifikacioni broj (ID) građanina. Preduslov da bi na elektronskim kartama (koje bi bile izdate u narednoj fazi ovog posla) bio samo ID svakako je elektronska umreženost svih registara u zemlji, koji bi sadržali ove brojeve i tako "prepoznavali" građane. Osim nekoliko državnih organa, u ovom času takva umreženost ne postoji, što bi praktično izazvalo nemogućnost korišćenja ID ličnih karata, koje bi imale samo ID građanina. Pored toga, potrebno je upodobiti više zakona za potpunu primjenu ovakvih ličnih karata. Projekat zamjene starih ličnih karata elektronskim ID kartama pokrenula je još 2018. godine vlada Demokratske partije socijalista. Tada je najavljeno da će elektronske lične karte biti bez JMBG, ali se to nije dogodilo, jer državni sistem nije bio spreman za taj proces. U julu 2019. godine po tenderu je zaključen ugovor za nabavku elektronskih ličnih karata, vrijedan preko 18 miliona eura, a koji ističe krajem ove godine. Prema informacijama iz nedavno usvojene Strategije digitalne transformacije Crne Gore, izdato je preko 120 hiljada elektronskih ličnih karata, ali se u njima nalaze JMBG, dok MUP projektuje da zamjena starih ličnih karata bude završena u potpunosti do 2025. godine.
To je dosta dug period s obzirom na potrebu što brže digitalizacije zemlje i treba ga znatno ubrzati. Istovremeno, imajući u vidu put Crne Gore ka Evropskoj uniji, jasno je da u dogledno vrijeme u zemlji moraju postojati samo lične karte bez JMBG i samo sa ID, pa to drugim riječima znači da bi praktično isti posao morao da bude plaćan dva puta.
Stoga je od izuzetne važnosti i u nespornom je javnom interesu da MUP na vrijeme donese odluku kako da se riješi ovo pitanje, a prije svega imajući u vidu da se radi o poslovnima višemilionskih vrijednosti, koji padaju na teret svih poreskih obeznika.
Istovremeno, od 27 organa uprave, zahtjeve za korišćenje jedinstvenog informacionog sistema podnijelo je šest organa, i to Uprava prihoda i carina, Uprava za statistiku, Uprava za kadrove, Uprava za nekretnine, Uprava za inspekcijske poslove i Agencija za zaštitu životne sredine.
Pored njih, zahtjeve su podnijeli i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, Fond za zdravstveno osiguranje, Agencija za sprečavanje korupcije, Sudski savjet, Investiciono-razvojni fond i Glavni grad Podgorica.
U Crnoj Gori se od sredine 2020. godine primjenjuje inovirani Zakon o elektronskoj upravi, koji je predvidio da javna administracija, odnosno državni i lokalni organi, kao i državne agencije, fondovi i drugi subjekti sa javnim ovlašćenjima, u obavljanju svojih poslova koriste informaciono komunikacione tehnologije, ali je većina toga ostala samo "slovo na papiru".
