Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković pozvao je, uoči protesta Sindikata prosvjete Crne Gore, Vladu da uradi ono što je obaveza pravne države, u suprotnom bi, prema njegovim riječima, mogli doći u situaciju da 15.000 zaposlenih u prosvjeti pokrene tužbu, a projekcije su da bi to građane koštalo negdje od 18 do 20 miliona eura.

Keković je u jutarnjem programu Televizije E istakao da kolege i koleginice koji su zaposleni u prosvjeti imaju kroz socijalni dijalog ispregovaran Granski kolektivni ugovor.

- U ovom trenutku imamo zamjenu teza. Na javnoj sceni možete da čujete da prosvjetari traže povećanje plate od 10 odsto. Prosvjetari traže ono sto piše u kolektivnom ugovoru, a u njemu piše da od 1. januara 2024. godine kreću novi koeficijenti. To je nešto što mora da se poštuje - naglasio je Keković.

Pozvao je Vladu da uradi ono što je obaveza pravne države u kojoj se poštuju norme.

- Jer ako to ne bude slučaj, doći ćemo u ovakvu situaciju kao što imamo danas - da prosvjetari moraju da dignu glas. Možemo takođe doći u situaciju da 15.000 zaposlenih u prosvjeti pokrenu tužbe. Ako se to desi, projekcija je da trošak za budžet samo po osnovu sudskih troškova može biti taman toliko koliko iznosi poštovanje Granskog kolektivnog ugovora, a to je negdje od 18 do 20 miliona eura. To bi bila šteta za nas građane. Mora se poštovati ono što je potpisano - kategorian je Keković.

Radnici u Crnoj Gori, kako dodaje,prolaze golgotu tranzicije da dođu do onog koncepta koji se zagovara planetarno, a to je koncept dostojanstvenog rada. 

- Taj koncept podrazumijeva više elemenata. Počinje od zapošljavanja i stabilnih ugovora o radu na osnovu kojih možete da planirate svoj život. Tu je i radno zakonodavstvo, socijalna briga o zaposlenima, radno i životno okruženje, kao i pravo na socijalni dijalog - naveo je Keković.

Konačno, kako je ocijenio, moramo početi da postavljamo na ključna mjesta one ljudi koji su se profesionalno dokazali u toj oblasti.

- Imamo koleginice i kolege koji u nekoj instituciji rade deceniju, dvije, ili tri, a onda u tu instituciju na njihovo mjesto dođe osoba iz sasvim drugog resora. To su političke igre, dogovori i trgovanja. To mora da se zaustavi, jer mi moramo na kompetenciji da zasnivamo ono što je budućnost Crne Gore. Ono o čemu se dugo priča, ali se ništa ne dešava, svakako je i donošenje zakona o Vladi. Treba definisati koje su to funkcije koje mogu da se rotiraju nakon promjene vlasti na izborima. Do toga nikako da dođe - istakao je Keković.

Zaposleni, kako je rekao,moraju da razumiju da ako se ne bore za svoja prava - ta prava neće ostvariti. 

- Što je više onih koji dignu glas za svoja prava, ta su nam prava bliža i ostvarivija. Građani i građanke najviše žele da napuste Crnu Goru upravo zbog toga što njihovo radno vrijeme nije 40 sati, nego traje više. Država smo koje je u vrhu u Evropi po dužini radne sedmice gdje nemate pravo na slobodan sedmični dan, na puni godišnji odmor. Sedam godina Vlada neće da donese podzakonski akt na kom počiva ostvarivanje ovih prava. Sindikalno organizovanje je izuzetno važno. Institucije sistema moraju da odrade svoj posao - rekao je Keković. 

Prvenstveno misli na Inspekciju rada koju treba kadrovski ojačati.

- Takođe i na sudove rada koje treba izuzeti kao takve iz redovnih sudova, ili pri redovnim sudovima formirati specijalizovana odjeljenja za radne sporove kako bi prava zaposlenih bila što prije zaštićena i ostvarena.  Mi imamo antisindikalnu diskriminaciju koja je izražena posebno prema članovima i aktivistima Unije slobodnih sindikata Crne Gore. To se nije promijenilo od dana kada smo mi krenuli sindikalnu priču, kada smo tretirani kao državni neprijatelji, kada tri godine niko nije ni htio da nas primi. Doživjeli smo 43. Vladu  kao Vladu diskontinuiteta. Očekivali smo da ćemo imati od 2020. godine širom otvorena vrata za dijalog i naše inicijative. Međutim, doživjeli smo potpuno suprotno - zaključio je Keković.